Pravni lekovi u izvršnom postupku

Žalba i prigovor - Zakon o izvršenju i obezbeđenju

Pravni lekovi u izvršnom postupku jesu žalba i prigovor.

Žalbom se pobija rešenje prvostepenog suda ili javnog izvršitelja, ako Zakonom o izvršenju i obezbeđenju nije određeno da žalba nije dozvoljena ili da se takvo rešenje pobija prigovorom.

Prigovor se podnosi protiv rešenja donetog o predlogu za izvršenje na osnovu verodostojne isprave, protiv drugih rešenja prvostepenog suda ili javnog izvršitelja određenih Zakonom o izvršenju i obezbeđenju, i kao prigovor trećeg lica.

Protiv rešenja donetog o prigovoru protiv rešenja dozvoljen je prigovor samo kod prigovora trećeg lica, a žalba samo protiv rešenja donetog po prigovoru protiv rešenja o izvršenju na osnovu verodostojne isprave.

Protiv zaključka nisu dozvoljeni ni prigovor, ni žalba. Prigovor ili žalba koji su podneti protiv zaključka odbacuju se u rešenju ili zaključku kojim se okončava izvršni postupak.

Rok za žalbu i prigovor i odsustvo odložnog dejstva žalbe i prigovora

Žalba se podnosi u roku od osam dana od dana dostavljanja rešenja. U istom roku se podnosi i prigovor, izuzev prigovora trećeg lica.

Žalba i prigovor odlažu izvršenje samo kad je to Zakonom o izvršenju i obezbeđenju određeno.

Zabrana ukidanja prvostepenog rešenja i upućivanja predmeta na ponovno rešavanje

Odlučujući o prigovoru i žalbi sud ne može da ukine prvostepeno rešenje i da predmet uputi na ponovno rešavanje.

Nedozvoljenost vanrednih pravnih lekova

Rešenje doneto o žalbi jeste pravnosnažno. Kad rešenje može da se pobija isključivo prigovorom, pravnosnažno je rešenje doneto o prigovoru.

Protiv pravnosnažnog rešenja nisu dozvoljeni revizija, niti ponavljanje postupka.

Vraćanje u pređašnje stanje

Vraćanje u pređašnje stanje dozvoljeno je zbog propuštanja roka za prigovor ili žalbu u postupku pobijanja rešenja o izvršenju na osnovu verodostojne isprave.

Protiv rešenja o usvajanju predloga za vraćanje u pređašnje stanje žalba nije dozvoljena.

Protiv rešenja o odbacivanju ili odbijanju predloga za vraćanje u pređašnje stanje dozvoljen je prigovor.

Prigovor trećeg lica

Pretpostavke za prigovor i sadržina prigovora

Treće lice koje tvrdi da na predmetu izvršenja ima neko pravo koje sprečava izvršenje može javnom izvršitelju podneti prigovor kojim zahteva da se izvršenje utvrdi nedozvoljenim na tom predmetu.

Prigovor trećeg lica može da se podnese do okončanja izvršnog postupka.

Treće lice dužno je da u prigovoru navede razloge za prigovor i da uz prigovor priloži isprave kojima dokazuje postojanje svoga prava, inače se prigovor odbacuje kao nepotpun, bez prethodnog vraćanja na dopunu.

Prigovor se dostavlja izvršnom poveriocu da se o njemu izjasni u roku od osam dana, uz upozorenje na posledice propuštanja, a dostavlja se i izvršnom dužniku.

Odluke o prigovoru trećeg lica

Ako se izvršni poverilac blagovremeno ne izjasni o prigovoru ili ne ospori prigovor ili ako treće lice dokaže prigovor pravnosnažnom odlukom ili javnom ili po zakonu overenom ispravom prigovor se rešenjem usvaja, a izvršni postupak se u pogledu predmeta izvršenja obustavlja uz ukidanje rešenja o izvršenju i svih sprovedenih radnji.

U ostalim slučajevima, prigovor se rešenjem odbija.

Pravni lekovi

Protiv rešenja o odbacivanju ili usvajanju prigovora dozvoljen je prigovor.

Protiv rešenja o odbijanju prigovora žalba nije dozvoljena.

Ako usvoji prigovor protiv rešenja o odbacivanju prigovora, veće odmah odlučuje o osnovanosti prigovora.

Parnični postupak za utvrđivanje nedozvoljenosti izvršenja

Treće lice može u roku od 30 dana od dana prijema pravnosnažnog rešenja o odbijanju prigovora da pokrene parnični postupak protiv izvršnog poverioca radi utvrđenja da je izvršenje na predmetu nedozvoljeno. Pokretanje parničnog postupka ne odlaže izvršenje. Izvršni dužnik koji osporava pravo trećeg lica mora da bude obuhvaćen tužbom.

Na parnični postupak primenjuju se odredbe o parničnom postupku za utvrđivanje nedozvoljenosti izvršenja.

Ako izvršni postupak nije još okončan, a sud je pravnosnažnom odlukom utvrdio nedozvoljenost izvršenja na predmetu, javni izvršitelj, na predlog trećeg lica, u pogledu tog predmeta obustavlja izvršni postupak i ukida rešenje o izvršenju i sve sprovedene radnje.

Kada ne može da se zahteva da se izvršenje utvrdi nedozvoljenim

Suvlasnik čiji udeo na pokretnoj stvari ne prelazi polovinu njene vrednosti ne može zahtevati da se izvršenje na stvari u pogledu njegovog udela proglasi nedozvoljenim.

Iz iznosa koji se dobije prodajom stvari on ima pravo da zahteva isplatu dela cene koji je srazmeran njegovom udelu pre svih drugih lica koja imaju pravo na namirenje i pre namirenja troškova izvršnog postupka, ili pravo da zahteva da mu se stvar ustupi ako položi jemstvo u visini udela izvršnog dužnika na stvari.

Ako je njegov udeo na stvari osporen, može da podnese tužbu protiv izvršnog poverioca radi utvrđenja postojanja njegovog udela.

Saznajte više:
Izvršna i verodostojna isprava kao osnov donošenja rešenja o izvršenju »
Izdavanje platnog naloga »
Ugovor o preuzimanju duga »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

6 komentara

  1. Biljana Adzic

    Ukoliko se lice nalazi u zatvoru i ne moze da da punomoc da li clanovi porodice roditelji u njegovo ime mogu napisati prigovor za obustavu izvrsnog postupka obzirom da je lice nezaposleno i ne poseduje nikakvu nekretninu?Koja su njegova prava u tom slucaju?

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana,

      Nijedno lice, uključujući i članove porodice, ne može bez punomoćja izvršnog dužnika da izjavi prigovor. S druge strane ukoliko izvršni dužnik nema svoje prihode i imovinu prinudno izvršenje naplate potraživanja neće moći da se sprovede, jer naplata može da se realizuje isključivo iz imovine koja pripada izvršnom dužniku.

  2. ilija dragicevic

    Postovani,molim vas da mi odgovorite da li osnivac privrednog drustva sa delimicnom odgovornoscu(d.o.o) odgovara licnom imovinom za obaveze privrednog drustva d.o.o? I ako je odgovoran do kog iznosa je odgovoran? Firma je prinudno likvidirana i brisana iz registra APR,a izvrsitelj trazi naplatu preko licne imovine osnivaca. Osnov izvrsenja je verodostojna isprava,zakup prostorija od izvrsnog duznika,znaci odnos izmedju dva pravna lica.Izvrsitelj je dostavio zakljucak. Kakve su mogucnosti da se to ospori?

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani Ilija,

      Prema odredbama člana 545. i 548. Zakona o privrednim društvima osnivači odnosno članovi društva s ograničenom odgovornošću odgovaraju solidarno za obaveze društva u likvidaciji i nakon brisanja društva iz registra privrednih subjekata, do visine primljenog iznosa iz likvidacionog ostatka.

  3. ZŽeljka

    Poštovani,
    Da li postoji mogućnost da dobijem novac koji mi je izvšitelj uzeo od penzije na ime takse koja je plaćena ranije /na vreme/. Izvršitelj je naveo pogrešan sud Prvi umesto Treći ,smatra li se to kao povreda zakonitosti?
    Hvala

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Željka,
      Postoji zakonska mogućnost da pokrenete postupak povraćaja novčanog iznosa, koji ste platili sudu kome niste bili u obavezi da platite sudsku taksu.

Zakon o strancima

Promene tokom važenja jedinstvene dozvole

Jedinstvena dozvola je dozvola za privremeni boravak i rad stranca u Republici Srbiji. Jedinstvena dozvola može se izdati radi: zapošljavanja; samozapošljavanja; posebnih slučajeva zapošljavanja, u skladu sa propisima kojima se uređuje zapošljavanje stranaca, i to: a) za upućena lica, b) za kretanje u okviru privrednog društva, c) za nezavisnog profesionalca, d) za osposobljavanje i usavršavanje.…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Izvod iz stranog registra kao osnov registracije podataka o stranom pravnom licu koje je član društva

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima u Registar privrednih subjekata Agencije za privredne registre Republike Srbije se u zavisnosti od vrste subjekta registracije upisuju odnosno registruju podaci o sledećim licima: članovima i osnivačima subjekta registracije; zadrugarima; direktoru, odnosno članovima odbora direktora ili izvršnog odbora; predsedniku i članovima nadzornog odbora; predsedniku i članovima upravnog odbora.
Više informacija »
Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu

Osnivanje privrednog društva bez prisustva osnivača koji je strano fizičko ili pravno lice

Prema pozitivnim propisima Republike Srbije postoji mogućnost osnivanja privrednog društva bez fizičkog prisustva osnivača pod uslovom da je izdato specijalno punomoćje u propisanoj formi. Ova opcija je dostupna i stranim fizičkim i stranim pravnim licima, uključujući i njihove zakonske zastupnike, što omogućava efikasno osnivanje privrednog društva na daljinu.
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Republici Srbiji po osnovu školovanja ili učenja srpskog jezika

Sve veći broj stranih državljana odlučuje da deo svog obrazovanja stekne u Republici Srbiji, bilo kroz redovno školovanje, studiranje ili pohađanje kurseva srpskog jezika. Kako bi njihov boravak u Republici Srbiji bio zakonit, neophodno je da regulišu svoj boravišni status u skladu sa odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023)…
Više informacija »
Zakon o deviznom poslovanju

Otvaranje nerezidentnog računa u Republici Srbiji

Otvaranje nerezidentnog računa u Srbiji predstavlja važan pravni i praktični korak za strana fizička i pravna lica koja žele da posluju, raspolažu sredstvima ili izvršavaju određene finansijske transakcije u Republici Srbiji. Nerezidentima je data zakonska mogućnost da otvore nerezidnetni račun u Republici Srbiji. Odredbama člana 28. Zakona o deviznom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 62/2006,…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Osnivanje akcionarskog društva

Akcionarsko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podeljen na akcije koje ima jedan ili više akcionara koji ne odgovaraju za obaveze društva, osim po osnovu proboja pravne ličnosti u slučajevima predviđenim članom 18. Zakona o privrednim društvima, kao i u slučaju brisanja aktionarskog društva iz registra u slučaju prinudne likvidacije kada kontrolni akcionar akcionarskog…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pojednostavljeni postupak sprovođenja statusne promene

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima pod pripajanjem se podrazumeva statusna promena kod koje se jedno ili više društava pripaja drugom društvu prenošenjem na to društvo celokupne imovine i obaveza, čime društvo koje se pripaja prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije. Statusna promena pripajanja može se realizovati u: redovnom postupku sprovođenja u skladu sa odredbama…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Sticanje i raspolaganje imovinom velike vrednosti

Pojam sticanja i raspolaganja imovinom velike vrednosti, postupak sticanja, odnosno raspolaganja imovinom velike vrednosti, kao i posledice povrede odredaba o raspolaganju imovinom velike vrednosti, regulisani su odrebama članova od 470. do 473. Zakona o privrednim društvima. Navedene odredbe Zakona o privrednim društvima se primenjuju na akcionarska društva, a na društva sa ograničenom odgovornošću se priminjuju…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor