Likvidacija udruženja

Postupak likvidacije udruženja regulisan je odredbama Zakona o udruženjima. Na pitanja koja se tiču postupka likvidacije udruženja koja nisu uređena Zakonom o udruženjima, shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se reguliše likvidacija privrednog društva.

Likvidacija udruženja – razlozi i postupak

Likvidacija udruženja i brisanje udruženja iz Registra udruženja Agencije za privredne registre Srbije (u daljem tekstu: Registar) vrši se nakon sprovedenog postupka likvidacije udruženja samo ako:

  • se broj članova smanji ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje, a nadležni organ udruženja ne donese odluku o prijemu novih članova u roku od 30 dana
  • istekne vreme na koje je udruženje osnovano, kada je udruženje osnovano na određeno vreme
  • nadležni organ udruženja donese odluku o prestanku rada
  • se utvrdi da udruženje ne obavlja aktivnosti na ostvarivanju statutarnih ciljeva, odnosno da nije organizovano u skladu sa statutom duže od dve godine neprekidno ili ako je proteklo dvostruko više vremena od vremena utvrđenog statutom za održavanje sednice skupštine, a ona nije održana
  • je udruženju zabranjen rad. Nastavite sa čitanjem Likvidacija udruženja

Nadležnost Garantnog fonda

Garantni fond pri Udruženju osiguravača Srbije osnovan je u skladu sa Zakonom o osiguranju imovine i lica iz 1996. godine i otpočeo je sa radom u julu 1997. godine. Poslovanje garantnog fonda obavlja se kao zakonom povereno javno ovlašćenje Udruženju osiguravača Srbije.

Garantni fond pri Udruženju prima zahteve za naknadu štete, vrši procenu, likvidaciju i isplatu naknade štete, i ostvaruje regresne zahteve u vezi sa korišćenjem sredstava garantnog fonda.

Garantni fond ima obavezu da isplati naknadu štete u istom obimu i prema istim uslovima kao da je na dan nastanka štete bio zaključen ugovor o obaveznom osiguranju, dakle do iznosa kojim je zakonom ograničena obaveza osiguravajućih društava. Nastavite sa čitanjem Nadležnost Garantnog fonda

Ugovor o hipoteci

Zakonom o hipoteci uređuje se hipoteka radi obezbeđenja i naplate potraživanja. Hipoteka je založno pravo na nepokretnosti, koje ovlašćuje poverioca da, ako dužnik ne isplati dug o dospelosti zahteva naplatu potraživanja obezbeđenog hipotekom iz vrednosti nepokretnosti, pre običnih poverilaca i pre docnijih hipotekarnih poverilaca, bez obzira u čijoj svojini se nepokretnost nalazi.

Način nastanka i vrste hipoteka

Hipoteka nastaje upisom u nadležni registar nepokretnosti, na osnovu:

  • ugovora ili sudskog poravnanja (ugovorna hipoteka)
  • založne izjave (jednostrana hipoteka)
  • zakona (zakonska hipoteka)
  • sudske odluke (sudska hipoteka).

Pravila o ugovornoj hipoteci shodno se primenjuju na jednostranu, zakonsku i sudsku hipoteku, osim ako je zakonom drukčije propisano. Nastavite sa čitanjem Ugovor o hipoteci