Registracija statusne promene i pravne posledice registracije statusne promene

Zakon o privrednim društvima

Registracija statusne promene privrednog društva predstavlja sastavni deo faze okončanja postupka realizacije statusnih promena, koje su predviđene odredbama Zakona o privrednim društvima (pripajanje, spajanje, podela i izdvajanje).

Registracija statusne promene vrši se u skladu sa zakonom o registraciji u odnosu na društvo sticaoca i u odnosu na društvo prenosioca, nakon stupanja na snagu ugovora o statusnoj promeni, odnosno plana podele.

U skladu sa odredbama zakona o registraciji registruje se povećanje, odnosno smanjenje osnovnog kapitala nastalo kao rezultat statusne promene, kao I brisanje iz registra privrednih subjekata privrednog društva, koje prestaje da postoji kao rezultat statusne promene.

Registracija statusne promene ne može se vršiti pre isplate nesaglasnih članova društva koje učestvuje u statusnoj promeni. Predsednik odbora direktora, odnosno predsednik nadzornog odbora društva ako je upravljanje društvom dvodomno, pisanom izjavom potvrđuju da su isplaćeni svi nesaglasni članovi društva koje učestvuje u statusnoj promeni, odnosno da nije bilo nesaglasnih članova društva.

Pravne posledice statusne promene

Pravne posledice statusne promene nastupaju danom registracije statusne promene u skladu sa zakonom o registraciji i to:

  1. imovina i obaveze društva prenosioca prelaze na društvo sticaoca, u skladu sa ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele; Izuzetno, u pogledu stvari i prava čiji je prenos uslovljen upisom u javne knjige, odnosno pribavljanjem određenih saglasnosti ili odobrenja, prenos te imovine na društvo sticaoca vrši se tim upisom na osnovu ugovora o statusnoj promeni ili plana podele, odnosno pribavljanjem tih saglasnosti ili odobrenja.
  2. društvo sticalac postaje solidarno odgovorno sa društvom prenosiocem za njegove obaveze koje nisu prenete na društvo sticaoca, ali samo do iznosa razlike vrednosti imovine društva prenosioca koja mu je preneta i obaveza društva prenosioca koje je preuzeo, osim ako je sa određenim poveriocem drugačije ugovoreno;
  3. članovi društva prenosioca postaju članovi društva sticaoca, tako što se njihovi udeli, odnosno akcije zamenjuju udelima, odnosno akcijama u društvu sticaocu, u skladu sa ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele; Izuzetno ova pravna posledica statusne promene ne nastupa u slučaju pripajanja jedinom članu društva, kada je društvo sticalac jedini član društva prenosioca.
  4. udeli, odnosno akcije društva prenosioca, koji su zamenjeni udelima, odnosno akcijama u društvu sticaocu, poništavaju se;
  5. prava trećih lica, koja predstavljaju terete na udelima, odnosno akcijama društva prenosioca koje se zamenjuju za udele, odnosno akcije društva sticaoca prelaze na udele, odnosno akcije koje član društva prenosioca stiče u društvu sticaocu, kao i na potraživanje novčane naknade na koju ima pravo pored ili umesto zamene za te akcije, odnosno udele u skladu sa ovim zakonom;
  6. zaposleni u društvu prenosiocu koji su ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele raspoređeni u društvo sticaoca nastavljaju da rade u tom društvu u skladu sa propisima o radu;
  7. druge pravne posledice statusne promene u skladu sa zakonom.

Ako se statusnom promenom društvo prenosilac gasi, nastupaju i sledeće pravne posledice statusne promene:

  1. društvo prenosilac prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije;
  2. uzajamna potraživanja između društva prenosioca i društva sticaoca gase se;
  3. obaveze društva prenosioca prelaze na društvo sticaoca u skladu sa ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele, i društvo sticalac postaje novi dužnik u pogledu tih obaveza, a ako postoji više društava sticalaca, svako od njih supsidijarno odgovara za obaveze koje su u skladu sa ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele prešle na ostala društva sticaoce do iznosa razlike vrednosti imovine društva prenosioca koja mu je preneta i obaveza društva prenosioca koje je preuzeo, osim ako je sa određenim poveriocem drugačije ugovoreno;
  4. dozvole, koncesije, druge povlastice i oslobođenja data ili priznata društvu prenosiocu prelaze na društvo sticaoca u skladu sa ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele, osim ako je propisima kojim se uređuje njihovo davanje drugačije određeno;
  5. direktorima, i članovima nadzornog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno, i zastupnicima društva prenosioca prestaju dužnosti i ovlašćenja, kao i punomoćja za glasanje u skupštini društva prenosioca.

Izuzetno od stava 1. tačka 2) i stava 2. tačka 3), solidarna odnosno supsidijarna odgovornost društva sticaoca neće postojati u pogledu potraživanja za koje je poverilac društva koje učestvuje u statusnoj promeni čije je potraživanje nastalo pre registracije statusne promene u skladu sa zakonom o registraciji i koji smatra da će statusna promena u kojoj učestvuje njegov dužnik ugroziti namirenje njegovog potraživanja, u roku od 30 dana od dana objavljivanja obaveštenja iz člana 495. Zakona o privrednim društvima od strane njegovog dužnika, zahtevao dobijanje odgovarajuće zaštite.

Zaštita poverilaca obezbeđuje se na sledeći odgovarajući način:

  1. davanjem obezbeđenja u vidu zaloge, jemstva i slično;
  2. izmenama uslova ugovora po osnovu kog je nastalo potraživanje ili raskidom tog ugovora;
  3. odvojenim upravljanjem imovinom društva prenosioca do namirenja potraživanja;
  4. preduzimanjem drugih radnji i mera koje obezbeđuju poveriocu položaj koji nije lošiji u odnosu na položaj koji je imao pre sprovođenja statusne promene.

Neraspoređena imovina i obaveze društva prestalog podelom

Imovina društva prenosioca prestalog podelom, koja ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele nije preneta nijednom društvu sticaocu, niti se tumačenjem tog ugovora, odnosno plana može odrediti kojem društvu sticaocu se ta imovina ima preneti, prenosi se svakom od društava sticalaca srazmerno učešću imovine koja je na njih preneta, umanjenoj za preuzete obaveze, u ukupnoj neto imovini društva prestalog podelom.

Za obaveze društva prenosioca prestalog podelom koje ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele nisu raspoređene nijednom društvu sticaocu, niti se tumačenjem tog ugovora, odnosno plana može odrediti kojem društvu sticaocu se imaju raspodeliti, solidarno odgovara svako društvo sticalac do iznosa razlike između vrednosti imovine koja je na to društvo preneta i obaveza koje je to društvo preuzelo.

Saznajte više:
Odluka o statusnoj promeni »
Promena osnovnog kapitala » 
Ulozi u društvo »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na umanjenje osnovice poreza na zarade za novonastanjenog obveznika

Poreska olakšica za lica koja su novonastanjeni obveznici

Poreska olakšica za lica koja su novonastanjeni obveznici na teritoriji Republike Srbije ogleda se u specifičnom podsticaju za zapošljavanje tih lica i regulisana je odredbama: člana 15v Zakona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS“, br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 – ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 – odluka…
Više informacija »
Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju

Uslovi za obavljanje delatnosti taksi prevoza

Zakonski okvir za obavljanje delatnosti taksi prevoza u Srbiji propisuje Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 68/2015, 41/2018, 44/2018 – dr. zakon, 83/2018, 31/2019 i 9/2020), dok svaka jedinica lokalne samouprave može predvideti i dodatne lokalne uslove. Taksi prevoz obavlja se na osnovu rešenja o odobravanju taksi prevoza koje izdaje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Osnivanje holdinga u Srbiji

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima privredna društva se mogu povezivati putem: učešća u osnovnom kapitalu ili ortačkim udelima (društva povezana kapitalom); ugovora (društva povezana ugovorom) i kapitala i ugovora (mešovito povezana društva). Zabranjeno je povezivanje privrednih društava suprotno propisima kojima se uređuje zaštita konkurencije. Holding predstavlja jednu od vrsta povezivanja privrednih društava i prema…
Više informacija »
Zakon o uslovima obavljanja psihološke delatnosti

Samostalno obavljanje psihološke delatnosti

Psihološka delatnost nije delatnost koja se može obavljati samo na osnovu završenih studija psihologije i registracije preduzetnika. Pravni okvir u Republici Srbiji postavlja istovremeno stručne, organizacione, prostorne i etičke uslove, a dodatna pravila primenjuju se kada se psihološki rad obavlja u sistemu socijalne ili zdravstvene zaštite. Poslovi psihološke delatnosti obavljaju se u skladu Zakonom o…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Probijanje pravne ličnosti

Jedno od osnovnih načela privrednog prava jeste da je privredno društvo samostalan pravni subjekt čija je imovina odvojena od imovine njegovih osnivača, članova i akcionara. Iz tog načela proizlazi pravilo o ograničenoj odgovornosti – član društva sa ograničenom odgovornošću, komanditor komanditnog društva ili akcionar akcionarskog društva, po pravilu, ne odgovara ličnom imovinom za obaveze privrednog…
Više informacija »
Zakon o strancima

Promene tokom važenja jedinstvene dozvole

Jedinstvena dozvola je dozvola za privremeni boravak i rad stranca u Republici Srbiji. Jedinstvena dozvola može se izdati radi: zapošljavanja; samozapošljavanja; posebnih slučajeva zapošljavanja, u skladu sa propisima kojima se uređuje zapošljavanje stranaca, i to: a) za upućena lica, b) za kretanje u okviru privrednog društva, c) za nezavisnog profesionalca, d) za osposobljavanje i usavršavanje.…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Izvod iz stranog registra kao osnov registracije podataka o stranom pravnom licu koje je član društva

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima u Registar privrednih subjekata Agencije za privredne registre Republike Srbije se u zavisnosti od vrste subjekta registracije upisuju odnosno registruju podaci o sledećim licima: članovima i osnivačima subjekta registracije; zadrugarima; direktoru, odnosno članovima odbora direktora ili izvršnog odbora; predsedniku i članovima nadzornog odbora; predsedniku i članovima upravnog odbora.
Više informacija »
Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu

Osnivanje privrednog društva bez prisustva osnivača koji je strano fizičko ili pravno lice

Prema pozitivnim propisima Republike Srbije postoji mogućnost osnivanja privrednog društva bez fizičkog prisustva osnivača pod uslovom da je izdato specijalno punomoćje u propisanoj formi. Ova opcija je dostupna i stranim fizičkim i stranim pravnim licima, uključujući i njihove zakonske zastupnike, što omogućava efikasno osnivanje privrednog društva na daljinu.
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor