Zaštita podataka o ličnosti u Srbiji – Pravni okvir

Zakon o zaštiti podataka o ličnosti

Zaštita podataka o ličnosti u Srbiji regulisana je odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i u pojedinim slučajevima odredbama UREDBE (EU) 2016/679 EVROPSKOG PARLAMENTA I SAVETA od 27. aprila 2016. o zaštiti fizičkih lica u odnosu na obradu podataka o ličnosti, i o slobodnom kretanju takvih podataka i o stavljanju Direktive 95/46/EZ van snage (Opšta uredba o zaštiti podataka odnosno General Data Protection Regulation).

Opšta uredba o zaštiti podataka odnosno General Data Protection Regulation (dalje: GDPR), počela je da se primenjuje 25. maja 2018. godine. Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, koji je stupio na snagu 21. novembra 2018. godine i počeo da se primenjuje u Srbiji dana 21. avgusta 2019. godine usvaja većinu principa i standarda GDPR-a.

Primena GDPR-a u Srbiji

GDPR se primenjuje počev 25. maja 2018. godine i od tog datuma obavezuje fizička i pravna lica sa prebivalištem, odnosno sedištem u Evropskoj Uniji, ali pod određenim uslovima primenjuje se i na lica u Srbiji.

Odredbe GDPR-a se primenjuju kada rukovalac ili obrađivač nemaju sedište u Evropskoj Uniji pod uslovom da su aktivnosti obrade podataka o ličnosti povezane sa:

  • nuđenjem robe ili usluga licima čiji se podaci obrađuju u Evropskoj Uniji, nezavisno da li lice treba da izvrši plaćanje ovih roba ili usluga i
  • praćenjem ponašanja lica čiji podaci se obrađuju, pod uslovom da se ponašanje ovih lica odvija unutar Evropske Unije.

Važno je napomenuti da činjenica da rukovalac ili obrađivač sa sedištem u Srbiji obrađuju podatke državljanina država članica Evropske Unije, ne znači automatsku primenu GDPR-A.

Evropski odbor za zaštitu podataka je objavio smernice u cilju pojašnjenja, između ostalog, u kojim slučajevima se GDPR primenjuje na društva čije sedište se nalazi van Evropske Unije. U Smernicama Evropskog odbora za zaštitu podataka se pojašnjava šta znači:

  • nuđenje robe ili usluga licima koja se fizički nalaze u Evropskoj Uniji, i
  • praćenje ponašanja lica koja se nalaze u Evropskoj Uniji, pod uslovom da se njihovo ponašanje odvija unutar Evropske Unije.

Zaštita podataka o ličnosti u Srbiji - Pravni okvir

Primena Zakona o zaštiti podataka o ličnosti

Prema odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti podatak o ličnosti je svaki podatak koji se odnosi na fizičko lice čiji je identitet određen ili odrediv, neposredno ili posredno, posebno na osnovu oznake identiteta, kao što je ime i identifikacioni broj, podataka o lokaciji, identifikatora u elektronskim komunikacionim mrežama ili jednog, odnosno više obeležja njegovog fizičkog, fiziološkog, genetskog, mentalnog, ekonomskog, kulturnog i društvenog identiteta.

Zakon o zaštiti podataka o ličnosti se primenjuje:

  • na obradu podataka o ličnosti koja se vrši, u celini ili delimično, na automatizovan način, kao i na neautomatizovanu obradu podataka o ličnosti koji čine deo zbirke podataka ili su namenjeni zbirci podataka
  • na obradu podataka o ličnosti koju vrši rukovalac, odnosno obrađivač koji ima sedište, odnosno prebivalište ili boravište na teritoriji Republike Srbije, u okviru aktivnosti koje se vrše na teritoriji Republike Srbije, bez obzira da li se radnja obrade vrši na teritoriji Republike Srbije
  • na obradu podataka o ličnosti lica na koje se podaci odnose koje ima prebivalište, odnosno boravište na teritoriji Republike Srbije od strane rukovaoca, odnosno obrađivača koji nema sedište, odnosno prebivalište ili boravište na teritoriji Republike Srbije, ako su radnje obrade vezane za:
    a) ponudu robe, odnosno usluge licu na koje se podaci odnose na teritoriji Republike Srbije, bez obzira da li se od tog lica zahteva plaćanje naknade za ovu robu, odnosno uslugu;
    b) praćenje aktivnosti lica na koje se podaci odnose, ako se aktivnosti vrše na teritoriji Republike Srbije.

Zakon o zaštiti podataka o ličnosti se ne primenjuje:

  • kada obradu vrši fizičko lice za svoje lične potrebe odnosno potrebe svog domaćinstva
  • na podatke koji su anonimni, odnosno na podatke uz pomoć kojih se ne može identifikovati lice (ni posredno ni neposredno) i
  • kada ne postoji zbirka podataka, odnosno podaci nisu sistematizovani i strukturirani.

Načela i pravni osnov obrade podataka o ličnosti

Tokom postupka usklađivanja sa novim Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, ali i kasnije prilikom rukovanja podacima, kompanije će morati neprekidno da vode računa o šest načela obrade podataka o ličnosti:

  1. Zakonitost, poštenje i transparentnost – obaveza obrade podataka o ličnosti u skladu sa novim zakonom ili drugim zakonom koji uređuje obradu podataka o ličnosti na pošten i transparenatan način;
  2. Ograničenje u odnosu na svrhu obrade – prikupljanje podataka o ličnosti mora da bude isključivo u svrhu koja je konkretno određena, izričita, opravdna I zakonita;
  3. Minimizacija podataka – podaci o ličnosti koji se obrađuju moraju biti primereni, bitni i ograničeni na ono što je neophodno u odnou na svrhu obrade;
  4. Tačnost – podaci o ličnosti moraju biti tačni I po potrebi ažurirani;
  5. Ograničenje čuvanja – podaci o ličnosti se moraju čuvati u obliku koji omogužava; identifikaciju lica samo u roku koji je neophodan za ostvarivanje svrhe obrade;
  6. Integritet i poverljivost – podaci o ličnosti se moraju obrađivati na način koji obezbeđuje njihovu odgovarajuću zaštitu.

Da bi obrada podataka o ličnosti bila zakonita neohpodno je da se svrha obrade može podvesti pod jedan o šest zakonskih pravnih osnova:

  1. Zaštita životno važnih interesa
  2. Pristanak
  3. Legitimni interes
  4. Izvršenje ugovora
  5. Poštovanje pravnih obaveza
  6. Obavljanje poslova u javnom interesu.

Ažurirano: 15. 8. 2023.

Saznajte više:
Naknada štete »
Naplata potraživanja »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o privrednim društvima

Osnivanje akcionarskog društva

Akcionarsko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podeljen na akcije koje ima jedan ili više akcionara koji ne odgovaraju za obaveze društva, osim po osnovu proboja pravne ličnosti u slučajevima predviđenim članom 18. Zakona o privrednim društvima, kao i u slučaju brisanja aktionarskog društva iz registra u slučaju prinudne likvidacije kada kontrolni akcionar akcionarskog…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pojednostavljeni postupak sprovođenja statusne promene

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima pod pripajanjem se podrazumeva statusna promena kod koje se jedno ili više društava pripaja drugom društvu prenošenjem na to društvo celokupne imovine i obaveza, čime društvo koje se pripaja prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije. Statusna promena pripajanja može se realizovati u: redovnom postupku sprovođenja u skladu sa odredbama…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Sticanje i raspolaganje imovinom velike vrednosti

Pojam sticanja i raspolaganja imovinom velike vrednosti, postupak sticanja, odnosno raspolaganja imovinom velike vrednosti, kao i posledice povrede odredaba o raspolaganju imovinom velike vrednosti, regulisani su odrebama članova od 470. do 473. Zakona o privrednim društvima. Navedene odredbe Zakona o privrednim društvima se primenjuju na akcionarska društva, a na društva sa ograničenom odgovornošću se priminjuju…
Više informacija »
Zakon o rešavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja

Uslovi za priznanje i izvršenje strane sudske odluke u Republici Srbiji

Strana sudska odluka proizvodi pravno dejstvo u Republici Srbiji nakon sprovedenog postupka priznanja od strane nadleženih organa Republike Srbije. Postupak priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka sprovodi se u skladu sa: bilateralnim ugovorom gde su pravila postupka sadržana u ugovorima o međunarodnoj pravnoj pomoći, multilateralnim ugovorom kada je u pitanju materija alimentacije u skladu sa…
Više informacija »
Zakon o zadužbinama i fondacijama

Osnivanje zadužbina i fondacija

Zakonom o zadužbinama i fondacijama („Sl. glasnik RS“, br. 88/2010, 99/2011 – dr. zakon i 44/2018 – dr. zakon) (u daljem tekstu: Zakon o zadužbinama i fondacijama) uređuje se osnivanje i pravni položaj zadužbina i fondacija, imovina, unutrašnja organizacija, upis i brisanje iz registra, delatnost, statusne promene, nadzor nad radom zadužbina i fondacija, prestanak rada,…
Više informacija »
Zakon o radu

Ugovor sa direktorom koji je strani državljanin

Kada su u pitanju specifične industrije, koje su orijentisane na međunarodno ili određeno strano tržište, kompanije se često odlučuju za angažovanje stranog državljanina na funkciju direktora. Neka od najčešćih pitanja koja se postavljaju prilikom donošenja odluke o izboru direktora su: Da li mogu slobodno da odlučim da li će direktor biti domaći ili strani državljanin?…
Više informacija »
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Neophodni uslovi za registraciju poliklinike

Poliklinika, kao privatna praksa, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US – dalje: Zakon o zdravstvenoj zaštiti) se osniva za najmanje dve različite oblasti medicine, odnosno dentalne medicine. Osim odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 –…
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice omogućava stranim državljanima da zakonito žive u Republici Srbiji zajedno sa članovima svoje porodice. Ovaj osnov boravka ima poseban značaj jer štiti pravo na porodični život, koje je priznato kako domaćim propisima, tako i međunarodnim standardima, i sprečava da porodice budu razdvojene zbog administrativnih, viznih ili imigracionih…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor