Osnivanje privrednog društva bez prisustva osnivača koji je strano fizičko ili pravno lice

Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu

Prema pozitivnim propisima Republike Srbije postoji mogućnost osnivanja privrednog društva bez fizičkog prisustva osnivača pod uslovom da je izdato specijalno punomoćje u propisanoj formi. Ova opcija je dostupna i stranim fizičkim i stranim pravnim licima, uključujući i njihove zakonske zastupnike, što omogućava efikasno osnivanje privrednog društva na daljinu.

Specijalno punomoćje za osnivanje privrednog društva

Strani državljanin odnosno strano pravno lice može ovlasititi advokata ili neko drugo fizičko lice specijalnim punomoćjem da u njegovo ime i za njegov račun osnuje privredno društvo u Republici Srbiji. Ovlašćeno lice mora da poseduje kvalifikovani elektronski potpis izdat od strane sertifikacionog tela Republike Srbije kao i nalog na eID sistemu za korišćenje usluga e-Uprave.

Specijalno punomoćje za osnivanje privrednog društva treba da sadrži izričito ovlašćenje za donošenje osnivačkog akta i podnošenje prijave osnivanja Registru privrednih subjekata Agencije za privredne Registre Republike Srbije.

Overa, Apostille i Legalizacija

Specijalno punomoćje za osnivanje privrednog društva mora biti overeno kod nadležnog organa overe (overe potpisa) u stranoj državi. Takođe, specijalno punomoćje za osnivanje privrednog društva mora biti legalizovano u skladu sa Zakonom o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu („Sl. list SFRJ”, broj 6/73 i „Sl. list SCG”, broj 1/03-Ustavna povelja) (’’puna legalizacija’’), ukoliko država u kojoj je to specijalno punomoćje izdato ili sačinjeno nije potpisnik Haške Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, potpisane u Hagu 05.10.1961. godine („Sl. list SFRJ” – Dodatak Međunarodni ugovori i drugi sporazumi broj 10/1962) ili potpisnik bilatelarnog ugovora o međusobnom oslobađanju javnih isprava od legalizacije sa Republikom Srbijom.

Ako je strana država potpisnica Haške konvencije, strana javna isprava odnosno specijalno punomoćje za osnivanje privrednog društva overeno kod nadležnog organa mora sadržati „Apostille”. U slučaju kada  sa stranom državom,  na čijoj teritoriji je izdata predmetno specijalno punomoćje za osnivanje privrednog društva Republika Srbija ima potvrđen bilateralni sporazum o međusobnom priznavanju javnih isprava bez legalizacije, nije potrebna ni legalizacija specijalnog punomoćja, kao ni pečat „Apostille”.

Republika Srbija ima potvrđen bilateralni sporazum o međusobnom priznavanju javnih isprava bez legalizacije sa sledećim državama: Alžir, Austrija, Belgija, Belorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Grčka, Irak, Italija, Kipar, Libija, Mađarska, Mongolija, Poljska, Rumunija, Ruska Federacija, Severna Makedonija, Slovačka, Slovenija, Ukrajina, Francuska i Hrvatska.

Uz dokument sačinjen na stranom jeziku obavezno se prilaže prevod na srpski jezik sačinjen od strane ovlašćenog sudskog tumača.

Elektronska forma dokumenata

Imajući u vidu da je u Republici Srbiji jedini mogući način podnošenja prijave osnivanja privrednog društva elektronskim putem, svi dokumenti koji se prilažu moraju biti u elektronskoj formi.

Ukoliko je punomoćnik advokat, on može svojim kvalifikovanim elektronskim potpisom da digitalizuje specijalno punomoćje za osnivanje privrednog društva i ostala prateća dokumenta. Ovi elektronski potpisani dokumenti se potom podnose kao prilog registracione prijave osnivanja.

Takođe, i osnivački akt može biti sačinjen u izvorno elektronskoj formi od strane advokata. U takvim slučajevima zahtev za overu potpisa na osnivačkom aktu kako je propisano Zakonom o privrednim društvima („Sl. glasnik RS“, br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon, 5/2015, 44/2018, 95/2018, 91/2019, 109/2021 i 19/2025), zamenjuje se upotrebnom kvalifikovanog elektronskog potpisa advokata.

Ukoliko punomoćnik nije advokat, osnivački akt se sačinjava u pisanoj formi, a potpis punomoćnika na tom osnivačkom aktu se overava kod srpskog javnog beležnika. Tada javni beležnik pretvara osnivački akt ali i specijalno punomoćje za osnivanje privrednog društva u elektronski dokument.

Dokumenta koja je inače dozvoljeno priložiti u formi obične kopije (npr. kopija pasoša člana) ne moraju biti potpisana elektronskim sertifikatom, već je dovoljno samo da bude priložena u formi PDF dokumenta.

Saznajte više:
Kompletna pravna podrška za registraciju privrednih subjekata »
E-Registracija osnivanja privrednih društava u Srbiji »
Osnivački akt privrednog društva »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na umanjenje osnovice poreza na zarade za novonastanjenog obveznika

Poreska olakšica za lica koja su novonastanjeni obveznici

Poreska olakšica za lica koja su novonastanjeni obveznici na teritoriji Republike Srbije ogleda se u specifičnom podsticaju za zapošljavanje tih lica i regulisana je odredbama: člana 15v Zakona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS“, br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 – ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 – odluka…
Više informacija »
Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju

Uslovi za obavljanje delatnosti taksi prevoza

Zakonski okvir za obavljanje delatnosti taksi prevoza u Srbiji propisuje Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 68/2015, 41/2018, 44/2018 – dr. zakon, 83/2018, 31/2019 i 9/2020), dok svaka jedinica lokalne samouprave može predvideti i dodatne lokalne uslove. Taksi prevoz obavlja se na osnovu rešenja o odobravanju taksi prevoza koje izdaje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Osnivanje holdinga u Srbiji

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima privredna društva se mogu povezivati putem: učešća u osnovnom kapitalu ili ortačkim udelima (društva povezana kapitalom); ugovora (društva povezana ugovorom) i kapitala i ugovora (mešovito povezana društva). Zabranjeno je povezivanje privrednih društava suprotno propisima kojima se uređuje zaštita konkurencije. Holding predstavlja jednu od vrsta povezivanja privrednih društava i prema…
Više informacija »
Zakon o uslovima obavljanja psihološke delatnosti

Samostalno obavljanje psihološke delatnosti

Psihološka delatnost nije delatnost koja se može obavljati samo na osnovu završenih studija psihologije i registracije preduzetnika. Pravni okvir u Republici Srbiji postavlja istovremeno stručne, organizacione, prostorne i etičke uslove, a dodatna pravila primenjuju se kada se psihološki rad obavlja u sistemu socijalne ili zdravstvene zaštite. Poslovi psihološke delatnosti obavljaju se u skladu Zakonom o…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Probijanje pravne ličnosti

Jedno od osnovnih načela privrednog prava jeste da je privredno društvo samostalan pravni subjekt čija je imovina odvojena od imovine njegovih osnivača, članova i akcionara. Iz tog načela proizlazi pravilo o ograničenoj odgovornosti – član društva sa ograničenom odgovornošću, komanditor komanditnog društva ili akcionar akcionarskog društva, po pravilu, ne odgovara ličnom imovinom za obaveze privrednog…
Više informacija »
Zakon o strancima

Promene tokom važenja jedinstvene dozvole

Jedinstvena dozvola je dozvola za privremeni boravak i rad stranca u Republici Srbiji. Jedinstvena dozvola može se izdati radi: zapošljavanja; samozapošljavanja; posebnih slučajeva zapošljavanja, u skladu sa propisima kojima se uređuje zapošljavanje stranaca, i to: a) za upućena lica, b) za kretanje u okviru privrednog društva, c) za nezavisnog profesionalca, d) za osposobljavanje i usavršavanje.…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Izvod iz stranog registra kao osnov registracije podataka o stranom pravnom licu koje je član društva

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima u Registar privrednih subjekata Agencije za privredne registre Republike Srbije se u zavisnosti od vrste subjekta registracije upisuju odnosno registruju podaci o sledećim licima: članovima i osnivačima subjekta registracije; zadrugarima; direktoru, odnosno članovima odbora direktora ili izvršnog odbora; predsedniku i članovima nadzornog odbora; predsedniku i članovima upravnog odbora.
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Republici Srbiji po osnovu školovanja ili učenja srpskog jezika

Sve veći broj stranih državljana odlučuje da deo svog obrazovanja stekne u Republici Srbiji, bilo kroz redovno školovanje, studiranje ili pohađanje kurseva srpskog jezika. Kako bi njihov boravak u Republici Srbiji bio zakonit, neophodno je da regulišu svoj boravišni status u skladu sa odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023)…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor