Registracija i poslovanje ogranka stranog pravnog lica

Specifičnosti poslovanja ogranka u Srbiji

Ogranak stranog privrednog društva je njegov izdvojeni organizacioni deo preko koga to društvo obavlja delatnost u Republici Srbiji.

Strano pravno lice može trajno da obavlja delatnost na teritoriji Republike Srbije preko ogranka koji se osniva i registruje u skladu sa propisima Republike Srbije. Registracija i poslovanje ogranka stranog pravnog lica uređeni su sledećim propisima:

  1. Zakonom o privrednim društvima
  2. Zakonom o postupku registracije u agenciji za privredne registre
  3. Zakonom o spoljnotrgovinskom poslovanju
  4. Zakonom o deviznom poslovanju
  5. Zakonom o platnom prometu
  6. Zakonom o računovodstvu
  7. drugim podzakonskim aktima donetim na osnovu navedenih zakona.

U pogledu primene poreskih propisa, ogranak stranog pravnog lica primenjuje propise koji se odnose na domaća pravna lica i to:

  1. Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji
  2. Zakon o porezu na dodatu vrednost
  3. Zakon o porezu na dobit pravnih lica
  4. Zakon o porezima na imovinu
  5. Zakon o porezu na dohodak građana
  6. druga podzakonska akta doneta na osnovu navedenih zakona.

Ogranak stranog lica s aspekta spoljnotrgovinskog poslovanja i Zakona o deviznom poslovanju

Pod obavljanjem privrednih delatnosti, stranog lica u Republici Srbiji  kao oblika spoljnotrgovinskog poslovanja, shodno članu 2. Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju podrazumeva se:

  • direktno ulaganje i
  • investicioni radovi stranog lica u Republici Srbiji, odnosno domaćeg lica u drugoj državi ili carinskoj teritoriji.

Direktno ulaganje je osnivanje privrednog društva, ogranka, predstavništva, kupovina udela ili akcija u kapitalu privrednog društva, dokapitalizacija privrednog društva i svaki drugi oblik ulaganja stranog lica u Republici Srbiji, odnosno domaćeg lica u drugoj državi ili carinskoj teritoriji.

S aspekta Zakona o deviznom poslovanju, članom 2. tačka (1) podtačka 3) propisano je da se ogranak stranog pravnog lica, upisan u registar kod nadležnog organa u Republici, smatra rezidentom u smislu ovog zakona.

Odredbe Zakona o deviznom poslovanju, koje su značajne za poslovanje ogranka stranog pravnog lica u zemlji su:

  • U skladu sa članom 18. stav 11. Zakona o deviznom poslovanju, ogranak stranog pravnog lica u Republici, može uzimati kredite i zajmove iz inostranstva samo od nerezidenta – osnivača, sa rokom otplate dužim od godinu dana, koji se koriste uplatom sredstava kredita na račun rezidenta kod banke.
  • Rezident – pravno lice, ogranak stranog pravnog lica i preduzetnik mogu izvršiti prebijanje dugovanja i potraživanja po osnovu realizovanog spoljnotrgovinskog prometa robe i usluga rezidenata, koji se ne smatra komercijalnim kreditima i zajmovima.
  • Ogranak stranog pravnog lica može izvršiti prebijanje dugovanja ili potraživanja po osnovu kreditnih poslova sa inostranstvom u devizama sa potraživanjem ili dugovanjem po osnovu tih poslova, realizovanog spoljnotrgovinskog prometa robe i usluga, kao i po osnovu direktnih investicija i ulaganja u nepokretnosti, na način koji propiše Narodna banka Srbije.
  • U skladu sa članom 29. Zakona o deviznom poslovanju, ogranak stranog pravnog lica koji posluje preko rezidentnog računa vrše prenos sa tih računa u inostranstvo pod uslovom da su prethodno izmirili poreske obaveze iz tog posla prema Republici, o čemu podnosi potvrdu nadležnog poreskog organa o izmirenim poreskim obavezama.

Poslovne knjige i finansijski izveštaji ogranka stranog pravnog lica

U skladu sa članom 4. stav 3. Zakona o računovodstvu, odredbe ovog zakona odnose se i na ogranke i druge organizacione delove stranih pravnih lica sa sedištem u inostranstvu, koji obavljaju privrednu delatnost u Republici Srbiji, ako posebnim propisima nije drukčije uređeno.

Za ogranke stranih pravnih lica nisu doneti posebni propisi iz oblasti računovodstva, pa ogranci stranih pravnih lica vode poslovne knjige i sastavljaju finansijske izveštaje na isti način kao i domaća pravna lica.

To znači da ogranak stranog lica vodi poslovne knjige po sistemu dvojnog knjigovodstva u skladu sa Zakonom o računovodstvu. Ogranak se razvrstava kao i sva ostala pravna lica u skladu sa kriterijumima razvrstavanja propisanim Zakonom o računovodstvu i u skladu sa tim vrši izbor određenog okvira finansijskog izveštavanja.

Za priznavanje, vrednovanje, prezentaciju i obelodanjivanje pozicija u finansijskim izveštajima ogranci, u zavisnosti od toga kako su razvrstani mogu primenjivati:

  • Međunarodne računovodstvene standarde (dalje: MRS), odnosno Međunarodne standarde finansijskog izveštavanja (dalje: MSFI) – velika pravna lica obavezno, a srednja, mala i mikro ako se opredele, počev od 2020. godine.
  • Međunarodni standard finansijskog izveštavanja (IFRS) za male i srednje entitete – mala obavezno, a srednja i mikro ako se opredele.
  • Pravilnik o načinu priznavanja, vrednovanja, prezentacije i obelodanjivanja pozicija u pojedinačnim finansijskim izveštajima mikro i drugih pravnih lica – mikro, ako se ne opredele za primenu MSFI za MSP odnosno MRS/MSFI, počev od 2020. godine.

Za evidenciju imovine, obaveza, prihoda i rashoda ogranak primenjuje Pravilnik o Kontnom okviru i sadržini računa u Kontnom okviru za privredna društva, zadruge i preduzetnike.

Ogranak stranog pravnog lica, kao obveznik Zakona o računovodstvu treba da ima opšti akt (uobičajeno Pravilnik o računovodstvu i računovodstvenim politikama) kojim će definisati računovodstvene politike koje je izabrao u skladu sa gore iznetim okvirima finansijskog izveštavanja i svoju organizaciju računovodstva. Takođe, podrazumeva se da ogranak može koristiti i tzv. grupne računovodstvene politike, odnosno politike koje koristi njihov osnivač, ali koje moraju biti dopunjene sa zahtevima iz člana 8. Zakona o računovodstvu.

Ogranak vodi poslovne knjige kao i sva druga pravna lica obveznici Zakona o računovodstvu i to: dnevnik, glavnu knjigu i pomoćne knjige.

U vezi sa finansijskim izveštajima za ogranak stranih pravnih lica, izdvajamo sledeće:

  • Redovan godišnji finansijski izveštaj se sastavlja za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj godini odnosno sa stanjem na dan 31. decembar tekuće godine. Izuzetno, uz saglasnost ministra nadležnog za poslove finansija, odnosno Narodne banke Srbije za pravna lica iz njene nadležnosti (osim banaka), odnosno Komisije za hartije od vrednosti za pravna lica iz njene nadležnosti, ogranak može da sastavlja finansijske izveštaje za poslovnu godinu koja je različita od kalendarske.
  • U skladu sa članom 1. stav 3. Pravilnika o sadržini i formi obrazaca finansijskih izveštaja za privredna društva, zadruge i preduzetnike, ovaj pravilnik primenjuje se na ogranke i druge organizacione delove stranih pravnih lica koji obavljaju privrednu delatnost u Republici Srbiji. Obim redovnih godišnjih finansijskih izveštaja ogranka zavise od veličine ogranka tj. da li je ogranak razvrstan kao veliko, srednje, malo ili mikro pravno lice.
  • Revizija ogranka stranog pravnog lica se obavlja u skladu sa članom 26. Zakona o reviziji U skladu sa Zakonom o reviziji, revizija je obavezna za redovne godišnje finansijske izveštaje velikih i srednjih pravnih lica razvrstanih u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, javnih društava u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala nezavisno od njihove veličine, kao i svih pravnih lica, odnosno preduzetnika čiji ukupan prihod ostvaren u prethodnoj poslovnoj godini prelazi 4.400.000 EUR u dinarskoj protivvrednosti (zakonska revizija).
  • Vanredni finansijski izveštaji sastavljaju se i u slučajevima brisanja ogranka stranog pravnog lica, kada ogranak sastavlja vanredne finansijske izveštaje koji obuhvataju Bilans stanja i Bilans uspeha (član 2. stav 1. tačka 8) Zakona o računovodstvu.

Ogranak stranog lica s aspekta poreskih obaveza

U skladu sa Zakonom o porezima na imovinu, obveznik poreza na imovinu koji vodi poslovne knjige, u smislu oporezivanja porezom na imovinu, jeste i ogranak i drugi organizacioni deo stranog pravnog lica koji obavlja privrednu delatnost u Republici Srbiji i koji poslovne knjige vodi u skladu sa propisima Republike Srbije.

Odredbama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, propisano je da je, pored ostalih obveznika i stalna poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica dužna da ima PIB. Odredbom člana 2. Pravilnika o dodeli poreskog identifikacionog broja pravnim licima, preduzetnicima i drugim subjektima za čiju je registraciju nadležna agencija za privredne registre  propisano je da pravnim licima, preduzetnicima i drugim subjektima za čiju registraciju je nadležna Agencija za privredne registre, PIB dodeljuje Poreska uprava – Centrala preko Agencije za privredne registre.

Pod stalnom poslovnom jedinicom nerezidentnog pravnog lica u smislu Zakona o poreskom postupkuu i poreskoj administraciji, smatra se stalna poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica definisana odredbama zakona koji uređuje porez na dobit pravnih lica.

Članom 4. stav 1. Zakona o porezu na dobit pravnih lica propisano je da je stalna poslovna jedinica svako stalno mesto poslovanja preko kojeg nerezidentni obveznik obavlja delatnost, a naročito: ogranak, pogon, predstavništvo, mesto proizvodnje, fabrika ili radionica, rudnik, kamenolom ili drugo mesto eksploatacije prirodnog bogatstva.

Prema odredbi člana 5. stav 1. Zakona o porezu na dobit pravnih lica, nerezidentni obveznik koji obavlja delatnost na teritoriji Republike poslovanjem preko stalne poslovne jedinice koja vodi poslovne knjige u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo (ogranak i drugi organizacioni delovi nerezidentnog obveznika koji obavljaju delatnost), oporezivu dobit utvrđuje u skladu sa Zakonom o porezu na dobit pravnih lica i podnosi za stalnu poslovnu jedinicu poreski bilans i poresku prijavu.

Shodno Zakonu o porezu na dobit pravnih lica i Pravilniku o sadržaju poreskog bilansa i drugim pitanjima od značaja za način utvrđivanja poreza na dobit pravnih lica, poreski bilans i poresku prijavu podnosi i nerezidentni obveznik koji delatnost na teritoriji Republike obavlja preko stalne poslovne jedinice (ogranak i drugi organizacioni delovi nerezidentnog obveznika).

Za utvrđivanje osnovice poreza na dobit pravnih lica, obveznik poreza na dobit pravnih lica, uključujući i ogranak sastavlja poreski bilans na Obrascu PB 1 – Poreski bilans obveznika poreza na dobit pravnih lica za period od ______ do _____ 201_. godine. Poreska prijava za obračun poreza na dobit podnosi se na Obrascu PDP – Poreska prijava za akontaciono – konačno utvrđivanje poreza na dobit pravnih lica, u skladu sa Pravilnikom o sadržaju poreske prijave za obračun poreza na dobit pravnih lica.

Stalna poslovna jedinica koja u skladu sa propisima o računovodstvu ne vodi poslovne knjige, a preko koje nerezidentni obveznik obavlja delatnost na teritoriji Republike, takođe podnosi poresku prijavu isključivo u elektronskom obliku, s tim što ove stalne poslovne jedinice uz poresku prijavu, kao prilog, podnose poreski bilans na Obrascu PBPJ, takođe u elektronskom obliku, u skladu sa Pravilnikom o načinu iskazivanja prihoda i rashoda radi utvrđivanja dobiti koju stalna poslovna jedinica nerezidentnog obveznika ostvari na teritoriji Republike Srbije.

Saznajte više:
Osnivanje firme, ogranka i predstavništva »
Registracija ogranka stranog privrednog društva u Srbiji »
Predstavništvo stranog udruženja »

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

2 - “Specifičnosti poslovanja ogranka u Srbiji”

  1. Pozdrav,

    Imamo potencijalnog klijenta iz SAD kojem su potrebni radnici za Call centar koji bi posao obavljali iz kancelarije u Srbiji. Potrebna nam je pravna pomoć pri odabiru pravne forme ovakvog preduzeća (ogranak, DOO ili nešto drugo), savetovanje o visini troškova prilikom poslovanja, da li je neophodno biti u sistemu PDVa jer nema prometa robe već se samo isplaćuju plate zaposlenima?

    Hvala unapred!

    1. Poštovana Marina,

      Možete odabrati da poslujete kao Call centar i kao ogranak i u pravnoj formi DOO. Nema značajnih razlika. Bilo koju formu poslovanja da odaberete nije obavezno da budete u sistemu PDV-a. Osnovni uslov da budete u sistemu PDV-a je ostvareni godišnji promet u obimu koji je veći od 8.000.000 RSD, bez obzira na pravnu formu i vrstu privrednog subjekta, koji je ostavrio navedeni godišnji promet.