Naknada materijalne štete

Zakon o obligacionim odnosima

Odredbama Zakona o obligacionim odnosima (članovi od 185 do 198) regulisana su osnovna pravila koja se primenjuju na naknadu materijlane štete.

Odredbama člana 185. Zakona o obligacionim odnosima definisana je naknada materijalne štete kao uspostavljanje ranijeg stanja i naknada u novcu. Odgovorno lice dužno je uspostaviti stanje koje je bilo pre nego što je šteta nastala. Oštećeniku će biti isplaćena naknada materijalne štete u novcu u sledećim slučajevima:

  • Ukoliko uspostavljanje ranijeg stanja ne uklanja štetu potpuno, odgovorno lice dužno je za ostatak štete dati naknadu u novcu.
  • Kad uspostavljanje ranijeg stanja nije moguće, ili kad sud smatra da nije nužno da to učini odgovorno lice, sud će odrediti da ono isplati oštećeniku odgovarajuću svotu novca na ime naknade materijalne štete.
  • Sud će dosuditi oštećeniku naknadu u novcu kad on to zahteva, izuzev ako okolnosti datog slučaja opravdavaju uspostavljanje ranijeg stanja.

Obaveza naknade materijalne štete smatra se dospelom od trenutka nastanka štete.

Obim naknade materijalne štete

Obična šteta i izmakla korist

Oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi.

Visina naknade štete određuje se prema cenama u vreme donošenja sudske odluke, izuzev slučaja kad zakon naređuje što drugo.

Pri oceni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom toku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje sprečeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

Kad je stvar uništena ili oštećena krivičnim delom učinjenim sa umišljajem, sud može odrediti visinu naknada prema vrednosti koju je stvar imala za oštećenika.

Potpuna naknada štete

Sud će, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile posle prouzrokovanja štete dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kome bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

Sniženje naknade štete

Sud može, vodeći računa o materijalnom stanju oštećenika, osuditi odgovorno lice da isplati manju naknadu nego što iznosi šteta, ako ona nije prouzrokovana ni namerno ni krajnjom nepažnjom, a odgovorno lice je slabog imovnog stanja te bi ga isplata potpune naknade dovela u oskudicu.

Ako je štetnik prouzrokovao štetu radeći nešto radi koristi oštećenika, sud može odrediti manju naknadu, vodeći računa o brižljivosti koju štetnik pokazuje u sopstvenim poslovima.

Podeljena odgovornost

Oštećenik koji je doprineo da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila, ima pravo samo na srazmerno smanjenu naknadu.

Kad je nemoguće utvrditi koji deo štete potiče od oštećenikove radnje, sud će dosuditi naknadu vodeći računa o okolnostima slučaja.

Slučajevi u kojima se isplaćuje naknada materijalne štete

Naknada materijalne štete u obliku novčane rente

U slučaju smrti, telesne povrede ili oštećenja zdravlja, naknada se određuje po pravilu, u obliku novčane rente, doživotno ili za određeno vreme. Novčana renta dosuđena na ime naknade štete plaća se mesečno unapred, ako sud ne odredi što drugo.

Poverilac ima pravo da zahteva potrebno obezbeđenje za isplatu rente, osim ako to prema okolnostima slučaja ne bi bilo opravdano.

Ako dužnik ne pruži obezbeđenje koje sud odredi, poverilac ima pravo da zahteva da mu se umesto rente isplati jedna ukupna svota čija se visina određuje prema visini rente i verovatnom trajanju poveriočevog života, uz odbitak odgovarajućih kamata. Iz ozbiljnih uzroka poverilac može i u drugim slučajevima zahtevati, odmah ili docnije, da mu se umesto rente isplati jedna ukupna svota.

Naknada materijalne štete u slučaju propasti stvari oduzete na nedozvoljen način

Ako je stvar koja je bila oduzeta imaocu na nedozvoljen način propala usled više sile, odgovorno lice dužno je dati naknadu u novcu.

Naknada materijalne štete u slučaju smrti, telesne povrede i oštećenja zdravlja

Izgubljena zarada i troškovi lečenja i sahrane

Ko prouzrokuje nečiju smrt dužan je naknaditi uobičajene troškove njegove sahrane, troškove njegovog lečenja od zadobijenih povreda i druge potrebne troškove u vezi sa lečenjem, kao i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad.

Pravo lica koje je poginuli izdržavao

Lice koje je poginuli izdržavao ili redovno pomagao, kao i ono koje je po zakonu imalo pravo zahtevati izdržavanje od poginulog, ima pravo na naknadu štete koju trpi gubitkom izdržavanja, odnosno pomaganja. Ova šteta naknađuje se plaćanjem novčane rente, čiji se iznos odmerava s obzirom na sve okolnosti slučaja, a koji ne može biti veći od onoga što bi oštećenik dobijao od poginulog da je ostao u životu.

Naknada štete u slučaju telesne povrede ili narušenja zdravlja

Ko drugome nanese telesnu povredu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove oko lečenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, kao i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vreme lečenja.

Ako povređeni zbog potpune ili delimične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegovog daljeg razvijanja i napredovanja uništene ili smanjene, odgovorno lice dužno je plaćati povređenom određenu novčanu rentu, kao naknadu za tu štetu.

Izmena dosuđene naknade

Sud može na zahtev oštećenika za ubuduće povećati rentu, a može je na zahtev štetnika smanjiti ili ukinuti, ako se znatnije promene okolnosti koje je sud imao u vidu prilikom donošenja ranije odluke.

Neprenosivost prava

Pravo na naknadu štete u vidu novčane rente usled smrti bliskog lica ili usled povrede tela ili oštećenja zdravlja ne može se preneti drugom licu. Dospeli iznosi naknade mogu se preneti drugome, ako je iznos naknade određen pismenim sporazumom strana ili pravnosnažnom sudskom odlukom.

Naknada materijalne štete u slučaju povrede časti i širenja neistinitih navoda

Ko drugome povredi čast kao i ko iznosi ili prenosi neistinite navode o prošlosti, o znanju, o sposobnosti drugog lica, ili o čemu drugome, a zna ili bi morao znati da su neistiniti, i time mu prouzrokuje materijalnu štetu dužan je naknaditi je. Ali, ne odgovara za prouzrokovanu štetu onaj ko učini neistinito saopštenje o drugome ne znajući da je ono neistinito, ako je on ili onaj kome je saopštenje učinio imao je u tome ozbiljnog interesa.

Saznaj više:
Pojam i karakteristike rente »
Naknada štete za pretrpljene duševne bolove zbog umanjenja životnih aktivnosti »
Naknada štete »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

2 komentara

  1. Sladjana

    Molim Vas da li moze se naplatiti materijalna steta firme u poplavi iz 2014.godine.Hvala.

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Slađana,
      Ne postoji mogućnost naplate materijalne štete, koja je nastala kao posledica poplava 2014., jer je protekao objektivni rok zastarelosti od 5 godina.

Zakon o privrednim društvima

Sticanje i raspolaganje imovinom velike vrednosti

Pojam sticanja i raspolaganja imovinom velike vrednosti, postupak sticanja, odnosno raspolaganja imovinom velike vrednosti, kao i posledice povrede odredaba o raspolaganju imovinom velike vrednosti, regulisani su odrebama članova od 470. do 473. Zakona o privrednim društvima. Navedene odredbe Zakona o privrednim društvima se primenjuju na akcionarska društva, a na društva sa ograničenom odgovornošću se priminjuju…
Više informacija »
Zakon o rešavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja

Uslovi za priznanje i izvršenje strane sudske odluke u Republici Srbiji

Strana sudska odluka proizvodi pravno dejstvo u Republici Srbiji nakon sprovedenog postupka priznanja od strane nadleženih organa Republike Srbije. Postupak priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka sprovodi se u skladu sa: bilateralnim ugovorom gde su pravila postupka sadržana u ugovorima o međunarodnoj pravnoj pomoći, multilateralnim ugovorom kada je u pitanju materija alimentacije u skladu sa…
Više informacija »
Zakon o zadužbinama i fondacijama

Osnivanje zadužbina i fondacija

Zakonom o zadužbinama i fondacijama („Sl. glasnik RS“, br. 88/2010, 99/2011 – dr. zakon i 44/2018 – dr. zakon) (u daljem tekstu: Zakon o zadužbinama i fondacijama) uređuje se osnivanje i pravni položaj zadužbina i fondacija, imovina, unutrašnja organizacija, upis i brisanje iz registra, delatnost, statusne promene, nadzor nad radom zadužbina i fondacija, prestanak rada,…
Više informacija »
Zakon o radu

Ugovor sa direktorom koji je strani državljanin

Kada su u pitanju specifične industrije, koje su orijentisane na međunarodno ili određeno strano tržište, kompanije se često odlučuju za angažovanje stranog državljanina na funkciju direktora. Neka od najčešćih pitanja koja se postavljaju prilikom donošenja odluke o izboru direktora su: Da li mogu slobodno da odlučim da li će direktor biti domaći ili strani državljanin?…
Više informacija »
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Neophodni uslovi za registraciju poliklinike

Poliklinika, kao privatna praksa, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US – dalje: Zakon o zdravstvenoj zaštiti) se osniva za najmanje dve različite oblasti medicine, odnosno dentalne medicine. Osim odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 –…
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice omogućava stranim državljanima da zakonito žive u Republici Srbiji zajedno sa članovima svoje porodice. Ovaj osnov boravka ima poseban značaj jer štiti pravo na porodični život, koje je priznato kako domaćim propisima, tako i međunarodnim standardima, i sprečava da porodice budu razdvojene zbog administrativnih, viznih ili imigracionih…
Više informacija »
Zakon o patentima

Priznavanje prava prvenstva prijavi za zaštitu pronalaska

Priznavanje prava prvenstva prijavi za zaštitu pronalska se utvđuje u postupku koji sprovodi Zavod za intelektualnu svojinu Republike Srbije, kao nadležni organ, u skladu sa odredbama Zakona o patentima („Sl. glasnik RS“, br. 99/2011, 113/2017 – dr. zakon, 95/2018, 66/2019 i 123/2021) (u daljem tekstu: Zakon o patentima) Utvrđivanje datuma prvenstva, kao datuma podnešenja prijave…
Više informacija »
Zakon o jakim alkoholnim pićima

Zakonski uslovi za proizvodnju jakih alkoholnih pića

U pozitivnom pravu Republike Srbije proizvodnja i promet jakih alkoholnih pića regulisani su: Zakonom o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015), Zakon o bezbednosti hrane („Sl. glasnik RS“, br. 41/2009 i 17/2019), Zakonom o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019), Pravilnikom o sadržini i načinu vođenja podrumarske evidencije („Sl. glasnik RS“, br. 102/2016…
Više informacija »