Koncesija

Zakonom o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama

Zakonom o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama („Sl. glasnik RS“, br. 88/2011, 15/2016 i 104/2016) uređuju se:

    • uslovi i način izrade, predlaganja i odobravanja projekata javno-privatnog partnerstva
    • određuju subjekti nadležni, odnosno ovlašćeni za predlaganje i realizaciju projekata javno-privatnog partnerstva
    • prava i obaveze javnih i privatnih partnera
    • oblik i sadržina ugovora o javno-privatnom partnerstvu sa ili bez elemenata koncesije (u daljem tekstu: javni ugovor) i pravna zaštita u postupcima dodele javnih ugovora
    • uslovi i način davanja koncesije, predmet koncesije, subjekti nadležni, odnosno ovlašćeni za postupak davanja koncesije, prestanak koncesije
    • zaštita prava učesnika u postupcima dodele javnih ugovora
    • osnivanje, položaj i nadležnost Komisije za javno privatno partnerstvo, kao i druga pitanja od značaja za javno-privatno partnerstvo, sa ili bez elemenata koncesije, odnosno za koncesiju.

Koncesija, u smislu Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama, jeste ugovorno ili institucionalno javno-privatno partnerstvo sa elementima koncesije u kome je javnim ugovorom uređeno komercijalno korišćenje prirodnog bogatstva, dobra u opštoj upotrebi koja su u javnoj svojini, odnosno dobra u svojini javnog tela ili obavljanja delatnosti od opšteg interesa, koje javni partner ustupa privatnom partneru, na određeno vreme, pod posebno propisanim uslovima, uz plaćanje koncesione naknade od strane privatnog, odnosno javnog partnera, pri čemu privatni partner snosi rizik vezan za komercijalno korišćenje predmeta koncesije.

Posebni oblici koncesije su koncesija za javne radove i koncesija za javne usluge.

Koncesija za javne radove, u smislu Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama je ugovorni odnos istovetan ugovoru o javnoj nabavci kojim se vrši nabavka radova u skladu sa zakonom kojim se uređuju javne nabavke, osim činjenice da se naknada za javne radove sastoji ili od samog prava na komercijalno korišćenje izvedenih radova ili od tog prava zajedno sa plaćanjem.

Koncesija za javne usluge, u smislu Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama je ugovorni odnos istovetan ugovoru o javnoj nabavci usluga u skladu sa zakonom kojim se uređuju javne nabavke, ako se naknada za pružene usluge sastoji ili od samog prava na komercijalno korišćenje, odnosno pružanje usluga ili od tog prava zajedno sa plaćanjem.

Predmet koncesije

Koncesija se može dati radi komercijalnog korišćenja prirodnog bogatstva, dobra u opštoj upotrebi koja su u javnoj svojini, odnosno dobra u svojini javnog tela ili obavljanja delatnosti od opšteg interesa, a naročito:

  1. za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina i drugih geoloških resursa
  2. za pojedine delatnosti unutar zaštićenih područja prirode, kao i za korišćenje drugih zaštićenih prirodnih bogatstava
  3. u oblasti energetike
  4. za luke
  5. za javne puteve
  6. za javni prevoz
  7. za aerodrome
  8. u oblasti sporta i obrazovanja
  9. na kulturnim dobrima
  10. za komunalne delatnosti
  11. u oblasti železnica
  12. za komercijalno korišćenje žičara
  13. u oblasti zdravstva
  14. u oblasti turizma
  15. i drugim oblastima.

Osim pitanja postupka, sva druga pitanja od značaja za davanje koncesija za pojedinu oblast ili delatnost, koje su prethodno navedene, mogu se urediti posebnim zakonom kojim se uređuje ta oblast ili delatnost.

Pojam javno-privatnog partnerstva

Javno-privatno partnerstvo, u smislu Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama, jeste dugoročna saradnja između javnog i privatnog partnera radi obezbeđivanja finansiranja, izgradnje, rekonstrukcije, upravljanja ili održavanja infrastrukturnih i drugih objekata od javnog značaja i pružanja usluga od javnog značaja, koje može biti ugovorno ili institucionalno.

Bitni elementi javno-privatnog partnerstva odnose se na:

  1. predmet javno-privatnog partnerstva, koji ne može biti isključivo komercijalno korišćenje dobra u opštoj upotrebi ili drugog dobra niti isključiva isporuka dobara
  2. oblik javno-privatnog partnerstva koje može biti institucionalno javno-privatno partnerstvo ili ugovorno javno-privatno partnerstvo, ili kao koncesija koja predstavlja poseban oblik javno-privatnog partnerstva u skladu sa Zakonom o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama
  3. obavezu privatnog partnera da od javnog partnera preuzme izgradnju, odnosno rekonstrukcije javne infrastrukture, odnosno objekta od javnog značaja, kao i održavanje javne infrastrukture, odnosno obavljanje usluga od javnog značaja, sa jednom ili više obaveza kao što su: finansiranje, upravljanje i održavanje, u cilju pružanja usluga od javnog značaja krajnjim korisnicima iz okvira nadležnosti javnog partnera, ili u cilju obezbeđivanja neophodnih preduslova javnom partneru za pružanje usluga od javnog značaja iz okvira njegovih nadležnosti, ili pružanje usluga od javnog značaja iz okvira nadležnosti javnog partnera krajnjim korisnicima
  4. delimično ili potpuno finansiranje projekta javno-privatnog partnerstva od strane privatnog partnera
  5. mogućnost javnog partnera da privatnom partneru za preuzete obaveze izvrši prenošenje određenih stvarnih prava ili da mu dodeli koncesiju ili da mu za preuzete obaveze vrši plaćanje u novcu ili da mu dozvoli naplatu naknade krajnjim korisnicima za pružene usluge, ako je tako predviđeno predlogom projekta javno-privatnog partnerstva/koncesionim aktom; U ovom slučaju, vrši se zabeležba u registru u kome se vode podaci o nepokretnosti i pravima nad njima, da su ta prava preneta u svrhu realizacije javnog ugovora
  6. preuzimanje odgovornosti svakog partnera za rizik kojim može na bolji način da upravlja, odnosno na koji može da utiče, ili se rizici dele u izbalansiranom odnosu, sve u cilju optimalnog upravljanja rizikom tokom trajanja projekta javno-privatnog partnerstva, uz korišćenje upravljačkih, tehničkih, finansijskih i inovativnih sposobnosti privatnog partnera, kao i unapređenjem razmene veština i znanja između javnog i privatnog partnera, a naročito preuzimanje rizika tražnje ili rizika raspoloživosti objekta, usluge, infrastrukture i sl.
  7. mogućnost javnog partnera da privatnom partneru dozvoli da obavlja komercijalnu delatnost ili izgradi druge objekte u okviru realizacije projekta javno-privatnog partnerstva, samo u slučaju da na drugi način nije moguće obezbediti potreban nivo isplativosti realizacije projekta javno-privatnog partnerstva i povraćaj uloženih sredstava.

Oblici javno-privatnog partnerstva i koncesija

Ugovorno javno-privatno partnerstvo

Međusobna prava i obaveze u realizaciji projekta javno-privatnog partnerstva, sa ili bez elemenata koncesije, ugovorne strane uređuju javnim ugovorom, čija je sadržina propisana odredbama Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama.

Javnim ugovorom kojim se daje koncesija uređuju se prava i obaveze davaoca koncesije i koncesionara u skladu sa odredbama ovog zakona i odredbama posebnih propisa kojima se uređuje oblast iz koje je predmet koncesije. Na pitanja koja se odnose na javne ugovore, a koja nisu posebno uređena Zakonom o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama, primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi.

Institucionalno javno-privatno partnerstvo

Institucionalno javno-privatno partnerstvo, sa ili bez elemenata koncesije, se zasniva na odnosu javnog i privatnog partnera kao članova zajedničkog privrednog društva koje je nosilac realizacije projekta javno-privatnog partnerstva, pri čemu se taj odnos može zasnivati na osnivačkim ulozima u novoosnovanom privrednom društvu ili na sticanju vlasničkog udela, odnosno dokapitalizaciji postojećeg privrednog društva.

Zajedničko privredno društvo odnosno društvo za posebne namene se obavezno osniva radi realizacije javnog ugovora, osim ako predlogom projekta javno-privatnog partnerstva, odnosno koncesionim aktom nije drugačije određeno i može učestvovati isključivo u sprovođenju projekta javno-privatnog partnerstva /koncesije u čiju svrhu je osnovano.

Na zajedničko privredno društvo primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava, kao i odredbe ugovora o osnivanju privrednog društva. Osnivačka i upravljačka prava uređuju se slobodno između članova zajedničkog privrednog društva u skladu sa zakonom kojim se uređuje položaj privrednih društava.

Na raspolaganje udelima ili akcijama u zajedničkom privrednom društvu na način na koji je ugovoreno njegovim osnivačkim aktima, ne primenjuje se zakon kojim se uređuje privatizacija (put i call opcija).

Odredbe Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama kojima se uređuje registracija javnih ugovora i nadzor nad njihovom realizacijom, primenjuju se i na javne ugovore o institucionalnom javno-privatnom partnerstvu.

Saznaj više:
Osiguranje od profesionalne odgovornosti u Srbiji »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o privrednim društvima

Izvod iz stranog registra kao osnov registracije podataka o stranom pravnom licu koje je član društva

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima u Registar privrednih subjekata Agencije za privredne registre Republike Srbije se u zavisnosti od vrste subjekta registracije upisuju odnosno registruju podaci o sledećim licima: članovima i osnivačima subjekta registracije; zadrugarima; direktoru, odnosno članovima odbora direktora ili izvršnog odbora; predsedniku i članovima nadzornog odbora; predsedniku i članovima upravnog odbora.
Više informacija »
Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu

Osnivanje privrednog društva bez prisustva osnivača koji je strano fizičko ili pravno lice

Prema pozitivnim propisima Republike Srbije postoji mogućnost osnivanja privrednog društva bez fizičkog prisustva osnivača pod uslovom da je izdato specijalno punomoćje u propisanoj formi. Ova opcija je dostupna i stranim fizičkim i stranim pravnim licima, uključujući i njihove zakonske zastupnike, što omogućava efikasno osnivanje privrednog društva na daljinu.
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Republici Srbiji po osnovu školovanja ili učenja srpskog jezika

Sve veći broj stranih državljana odlučuje da deo svog obrazovanja stekne u Republici Srbiji, bilo kroz redovno školovanje, studiranje ili pohađanje kurseva srpskog jezika. Kako bi njihov boravak u Republici Srbiji bio zakonit, neophodno je da regulišu svoj boravišni status u skladu sa odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023)…
Više informacija »
Zakon o deviznom poslovanju

Otvaranje nerezidentnog računa u Republici Srbiji

Otvaranje nerezidentnog računa u Srbiji predstavlja važan pravni i praktični korak za strana fizička i pravna lica koja žele da posluju, raspolažu sredstvima ili izvršavaju određene finansijske transakcije u Republici Srbiji. Nerezidentima je data zakonska mogućnost da otvore nerezidnetni račun u Republici Srbiji. Odredbama člana 28. Zakona o deviznom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 62/2006,…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Osnivanje akcionarskog društva

Akcionarsko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podeljen na akcije koje ima jedan ili više akcionara koji ne odgovaraju za obaveze društva, osim po osnovu proboja pravne ličnosti u slučajevima predviđenim članom 18. Zakona o privrednim društvima, kao i u slučaju brisanja aktionarskog društva iz registra u slučaju prinudne likvidacije kada kontrolni akcionar akcionarskog…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pojednostavljeni postupak sprovođenja statusne promene

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima pod pripajanjem se podrazumeva statusna promena kod koje se jedno ili više društava pripaja drugom društvu prenošenjem na to društvo celokupne imovine i obaveza, čime društvo koje se pripaja prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije. Statusna promena pripajanja može se realizovati u: redovnom postupku sprovođenja u skladu sa odredbama…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Sticanje i raspolaganje imovinom velike vrednosti

Pojam sticanja i raspolaganja imovinom velike vrednosti, postupak sticanja, odnosno raspolaganja imovinom velike vrednosti, kao i posledice povrede odredaba o raspolaganju imovinom velike vrednosti, regulisani su odrebama članova od 470. do 473. Zakona o privrednim društvima. Navedene odredbe Zakona o privrednim društvima se primenjuju na akcionarska društva, a na društva sa ograničenom odgovornošću se priminjuju…
Više informacija »
Zakon o rešavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja

Uslovi za priznanje i izvršenje strane sudske odluke u Republici Srbiji

Strana sudska odluka proizvodi pravno dejstvo u Republici Srbiji nakon sprovedenog postupka priznanja od strane nadleženih organa Republike Srbije. Postupak priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka sprovodi se u skladu sa: bilateralnim ugovorom gde su pravila postupka sadržana u ugovorima o međunarodnoj pravnoj pomoći, multilateralnim ugovorom kada je u pitanju materija alimentacije u skladu sa…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor