Izdavanje platnog naloga

Zakon o izvršenju i obezbeđenju

Platni nalog se izdaje u posebnom postupku, koji je regulisan odredbama članova od 455. do 466. Zakona o parničnom postupku.

Uslovi za izdavanje platnog naloga

Ako se tužbeni zahtev odnosi na dospelo potraživanje u novcu, a to se potraživanje dokazuje verodostojnom ispravom priloženom tužbi u izvorniku ili overenom prepisu, sud će, pod uslovom da je priložen i dokaz o uručenoj opomeni za plaćanje dospelog potraživanja, da izda nalog tuženom da ispuni tužbeni zahtev (platni nalog).

Kao verodostojne isprave smatraju se naročito:

  • javne isprave
  • privatne isprave na kojima je potpis obveznika overio organ nadležan za overavanje
  • menice i čekovi sa protestom i povratnim računom ako su oni potrebni za zasnivanje zahteva
  • izvodi iz overenih poslovnih knjiga
  • fakture
  • isprave koje po posebnim propisima imaju značaj javnih isprava.

Platni nalog izdaće sud iako tužilac u tužbi nije predložio izdavanje platnog naloga, a ispunjeni su svi uslovi za izdavanje platnog naloga.

Ako na osnovu verodostojne isprave može da se traži izvršenje u skladu sa Zakonom o izvršenju i obezbeđenju, sud će da izda platni nalog samo ako tužilac učini verovatnim postojanje pravnog interesa za izdavanje platnog naloga. Ako tužilac ne učini verovatnim postojanje pravnog interesa za izdavanje platnog naloga, sud će tužbu da odbaci.

Ako se tužbeni zahtev odnosi na dospelo potraživanje u novcu koje ne prelazi dinarsku protivvrednost 2.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe, sud će da izda platni nalog protiv tuženog iako uz tužbu nisu priložene verodostojne isprave, a u tužbi je iznet osnov i iznos dugovanja i naznačeni su dokazi na osnovu kojih može da se utvrdi istinitost tužbenih navoda.

Platni nalog može da se izda samo protiv glavnog dužnika.

Pravila postupka i odluke suda o predlogu za izdavanje platnog naloga

Platni nalog se izdaje bez održavanja ročišta.

U platnom nalogu sud će da izrekne da je tuženi dužan u roku od osam dana, a u meničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana, od dana dostavljanja platnog naloga da ispuni zahtev tužbe zajedno sa troškovima koje je sud odmerio ili u istom roku da izjavi prigovor protiv platnog naloga.

U platnom nalogu sud će tuženog da upozori da će da odbaci neblagovremeno podnet prigovor.

Platni nalog dostavlja se strankama.

Tuženome se uz platni nalog dostavlja i primerak tužbe sa prilozima.

Ako sud ne usvoji predlog za izdavanje platnog naloga, nastaviće postupak po tužbi u skladu sa odredbama ovog zakona koje važe za opšti parnični postupak.

Protiv rešenja suda kojim se ne usvaja predlog za izdavanje platnog naloga nije dozvoljena žalba.

Platni nalog tuženi može da pobija samo prigovorom. Ako se platni nalog pobija jedino u pogledu odluke o troškovima, ova odluka može da se pobija samo žalbom protiv rešenja.

U delu u kome nije pobijan prigovorom, platni nalog postaje pravnosnažan.

Neblagovremene, nepotpune ili nedozvoljene prigovore odbaciće sud bez održavanja ročišta.

Ako su prigovori podneti blagovremeno, sud će odmah da zakaže ročište za glavnu raspravu.

Stranke mogu da iznose nove činjenice i da predlažu nove dokaze, a tuženi može da ističe i nove prigovore u pogledu pobijanog dela platnog naloga najkasnije do zaključenja prvog ročišta za glavnu raspravu.

U odluci o glavnoj stvari sud će da odluči da li platni nalog u celini ili delimično ostaje na snazi ili se ukida.

Ako tuženi prigovori da nisu postojali zakonski osnovi za izdavanje platnog naloga (članovi 455. i 456. Zakona o parničnom postupku) ili da postoje smetnje za dalji tok postupka, sud će prvo da odluči o tom prigovoru. Ako nađe da je takav prigovor osnovan, ukinuće rešenjem platni nalog i po pravnosnažnosti rešenja otpočeće raspravljanje o glavnoj stvari, ako takvom raspravljanju ima mesta.

Ako sud ne usvoji prigovor, preći će na raspravljanje o glavnoj stvari, a rešenje suda uneće se u odluku o glavnoj stvari.

Ako povodom prigovora nedospelosti sud nađe da je zahtev tužbe dospeo posle izdavanja platnog naloga a pre zaključenja glavne rasprave, sud će presudom da ukine platni nalog i odluči o tužbenom zahtevu (član 343. stav 1 Zakona o parničnom postupku).

Sud može po službenoj dužnosti da se oglasi mesno nenadležnim najkasnije do izdavanja platnog naloga.

Tuženi može da istakne prigovor mesne nenadležnosti samo u prigovoru protiv platnog naloga.

Ako se sud posle izdavanja platnog naloga oglasi stvarno nenadležnim, ukinuće platni nalog i po pravnosnažnosti rešenja o nenadležnosti ustupiće predmet nadležnom sudu.

Ako sud posle izdavanja platnog naloga utvrdi da je mesno nenadležan, neće da ukine platni nalog, nego će po pravnosnažnosti rešenja kojim se oglasio nenadležnim da ustupi predmet nadležnom sudu.

Ako sud u slučajevima propisanim Zakonom o parničnom postupku donese rešenje kojim se odbacuje tužba, ukinuće i platni nalog.

Tužilac može da povuče tužbu bez pristanka tuženog samo do podnošenja prigovora. Ako se tužba povuče, sud će rešenjem da ukine platni nalog.

Ako tuženi do zaključenja glavne rasprave odustane od svih podnetih prigovora, platni nalog ostaje na snazi.

U postupku za izdavanje platnog naloga pred privrednim sudovima isprava na osnovu koje se izdaje platni nalog ne mora da bude priložena u izvorniku ili u overenom prepisu. Prepis ove isprave može da overi ovlašćeni radnik pravnog lica.

Saznajte više:
Izvršna i verodostojna isprava kao osnov donošenja rešenja o izvršenju »
Naplata potraživanja »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o strancima

Privremeni boravak u Republici Srbiji po osnovu školovanja ili učenja srpskog jezika

Sve veći broj stranih državljana odlučuje da deo svog obrazovanja stekne u Republici Srbiji, bilo kroz redovno školovanje, studiranje ili pohađanje kurseva srpskog jezika. Kako bi njihov boravak u Republici Srbiji bio zakonit, neophodno je da regulišu svoj boravišni status u skladu sa odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023)…
Više informacija »
Zakon o deviznom poslovanju

Otvaranje nerezidentnog računa u Republici Srbiji

Otvaranje nerezidentnog računa u Srbiji predstavlja važan pravni i praktični korak za strana fizička i pravna lica koja žele da posluju, raspolažu sredstvima ili izvršavaju određene finansijske transakcije u Republici Srbiji. Nerezidentima je data zakonska mogućnost da otvore nerezidnetni račun u Republici Srbiji. Odredbama člana 28. Zakona o deviznom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 62/2006,…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Osnivanje akcionarskog društva

Akcionarsko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podeljen na akcije koje ima jedan ili više akcionara koji ne odgovaraju za obaveze društva, osim po osnovu proboja pravne ličnosti u slučajevima predviđenim članom 18. Zakona o privrednim društvima, kao i u slučaju brisanja aktionarskog društva iz registra u slučaju prinudne likvidacije kada kontrolni akcionar akcionarskog…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pojednostavljeni postupak sprovođenja statusne promene

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima pod pripajanjem se podrazumeva statusna promena kod koje se jedno ili više društava pripaja drugom društvu prenošenjem na to društvo celokupne imovine i obaveza, čime društvo koje se pripaja prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije. Statusna promena pripajanja može se realizovati u: redovnom postupku sprovođenja u skladu sa odredbama…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Sticanje i raspolaganje imovinom velike vrednosti

Pojam sticanja i raspolaganja imovinom velike vrednosti, postupak sticanja, odnosno raspolaganja imovinom velike vrednosti, kao i posledice povrede odredaba o raspolaganju imovinom velike vrednosti, regulisani su odrebama članova od 470. do 473. Zakona o privrednim društvima. Navedene odredbe Zakona o privrednim društvima se primenjuju na akcionarska društva, a na društva sa ograničenom odgovornošću se priminjuju…
Više informacija »
Zakon o rešavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja

Uslovi za priznanje i izvršenje strane sudske odluke u Republici Srbiji

Strana sudska odluka proizvodi pravno dejstvo u Republici Srbiji nakon sprovedenog postupka priznanja od strane nadleženih organa Republike Srbije. Postupak priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka sprovodi se u skladu sa: bilateralnim ugovorom gde su pravila postupka sadržana u ugovorima o međunarodnoj pravnoj pomoći, multilateralnim ugovorom kada je u pitanju materija alimentacije u skladu sa…
Više informacija »
Zakon o zadužbinama i fondacijama

Osnivanje zadužbina i fondacija

Zakonom o zadužbinama i fondacijama („Sl. glasnik RS“, br. 88/2010, 99/2011 – dr. zakon i 44/2018 – dr. zakon) (u daljem tekstu: Zakon o zadužbinama i fondacijama) uređuje se osnivanje i pravni položaj zadužbina i fondacija, imovina, unutrašnja organizacija, upis i brisanje iz registra, delatnost, statusne promene, nadzor nad radom zadužbina i fondacija, prestanak rada,…
Više informacija »
Zakon o radu

Ugovor sa direktorom koji je strani državljanin

Kada su u pitanju specifične industrije, koje su orijentisane na međunarodno ili određeno strano tržište, kompanije se često odlučuju za angažovanje stranog državljanina na funkciju direktora. Neka od najčešćih pitanja koja se postavljaju prilikom donošenja odluke o izboru direktora su: Da li mogu slobodno da odlučim da li će direktor biti domaći ili strani državljanin?…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor