Zakon o obligacionim odnosima

Opšta pravila o ispunjenju obaveza

Obaveza prestaje kad se ispuni, kao i u drugim zakonom određenim slučajevima. Prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima drugi slučajevi prestanka obaveza su: prebijanje (kompenzacija), otpuštanje duga, prenov (novacija), sjedinjenje (konfuzija), nemogućnost ispunjenja, protek vremena, otkaz i smrt.

Prestankom glavne obaveze gase se jemstvo, zaloga i druga sporedna prava.

Ko može ispuniti obaveze i troškovi ispunjenja obaveza?

Obavezu može ispuniti ne samo dužnik nego i treće lice. Poverilac je dužan primiti ispunjenje obaveza od svakog lica koje ima neki pravni interes da obaveza bude ispunjena, čak i kad se dužnik protivi tom ispunjenju.

Ali, ako mu je dužnik ponudio da sam ispuni odmah svoju obavezu, poverilac ne može primiti ispunjenje obaveza od trećeg lica.

Ispunjenje obaveza poslovno nesposobnog lica

Poslovno nesposobni dužnik može pravovaljano ispuniti obavezu ako je postojanje obaveze nesumnjivo i ako je dospeo rok za njeno ispunjenje.

Ali se može osporavati ispunjenje obaveza ako je takvo lice isplatilo zastareli dug ili dug koji potiče iz igre ili opklade.

Troškovi ispunjenja obaveza

Troškove ispunjenja snosi dužnik, ukoliko ih nije prouzrokovao poverilac.

Ispunjenje obaveza sa subrogacijom

U slučaju ispunjenja tuđe obaveze svaki ispunilac može ugovoriti sa poveriocem, pre ispunjenja ili prilikom ispunjenja, da ispunjeno potraživanje pređe na njega sa svima ili samo sa nekim sporednim pravima. Poveriočeva prava mogu preći na ispunioca i na osnovu ugovora između dužnika i ispunioca, zaključenog pre ispunjenja. U ovim slučajevima subrogacija ispunioca u prava poverioca nastaje u času ispunjenja.

Zakonska subrogacija

Kad obavezu ispuni lice koje ima neki pravni interes u tome, na njega prelazi po samom zakonu u času ispunjenja poveriočevo potraživanje sa svim sporednim pravima.

Subrogacija u slučaju delimičnog ispunjenja

U slučaju delimičnog ispunjenja poveriočevog potraživanja, na ispunioca prelaze sporedna prava kojima je obezbeđeno ispunjenje tog potraživanja samo ukoliko nisu potrebna za ispunjenje ostatka poveriočevog potraživanja.

Ali poverilac i ispunilac mogu ugovoriti da će koristiti garancije srazmerno svojim potraživanjima, a mogu ugovoriti i da će ispunilac imati pravo prvenstvene naplate.

Dokazi i sredstva obezbeđenja

Poverilac je dužan predati ispuniocu sredstva kojima se potraživanje dokazuje ili obezbeđuje. Izuzetno, poverilac može predati ispuniocu stvar koju je primio u zalogu od dužnika ili nekog drugog samo ako zalogodavac pristane na to, inače ona ostaje kod poverioca da je drži i čuva za račun ispunioca.

Koliko se može zahtevati od dužnika?

Ispunilac na koga je prešlo potraživanje ne može zahtevati od dužnika više nego što je isplatio poveriocu.

Isključenje odgovornosti poverioca za postojanje i naplativost potraživanja

Poverilac koji je primio ispunjenje obaveza od trećeg lica ne odgovara za postojanje i naplativost potraživanja u vreme ispunjenja. Ovim se ne isključuje primena pravila o sticanju bez osnova.

Kome se vrši ispunjenje obaveza?

Ispunjenje mora biti izvršeno poveriocu ili licu određenom zakonom, sudskom odlukom, ugovorom između poverioca i dužnika, ili od strane samog poverioca.

Ispunjenje obaveza je punovažno i kad je izvršeno trećem licu, ako ga je poverilac naknadno odobrio ili ako se njime koristio.

Ispunjenje izvršeno poslovno nesposobnom poveriocu oslobađa dužnika samo ukoliko je bilo korisno za poverioca ili se predmet ispunjenja još nalazi kod njega.

Poslovno nesposoban poverilac može odobriti, pošto postane poslovno sposoban, ispunjenje obaveza koje je primio u vreme svoje poslovne nesposobnosti.

Predmet ispunjenja

Ispunjenje obaveza se sastoji u izvršenju onoga što čini sadržinu obaveze, te niti je dužnik može ispuniti nečim drugim, niti poverilac može zahtevati nešto drugo. Nema punovažnog ispunjenja ako ono što je dužnik predao kao dugovanu stvar, i poverilac kao takvu primio to u istinu nije, i poverilac ima pravo da vrati ono što mu je predato i da zahteva dugovanu stvar.

Zamena ispunjenja

Obaveza prestaje ako poverilac u sporazumu sa dužnikom primi nešto drugo umesto onoga što mu se duguje. U tom slučaju dužnik odgovara isto kao prodavac za materijalne i pravne nedostatke stvari date umesto onoga što je dugovao. Ali, poverilac, umesto zahteva po osnovu odgovornosti dužnika za materijalne ili pravne nedostatke stvari, može zahtevati od dužnika, ali ne više od jemca, ispunjenje prvobitnog potraživanja i naknadu štete.

Obaveza davanja stvari određenih po rodu

Ako su stvari određene samo po rodu, dužnik je dužan dati stvari srednje kakvoće. Ali, ako mu je bila poznata namena stvari, dužan je dati stvari odgovarajuće kakvoće.

Uračunavanje ispunjenja

Kad između istih lica postoji više istorodnih obaveza, pa ono što dužnik ispuni nije dovoljno da bi se mogle namiriti sve, onda se, ako o tome ne postoji sporazum poverioca i dužnika, uračunavanje vrši onim redom koji odredi dužnik najkasnije prilikom ispunjenja.

Kad nema dužnikove izjave o uračunavanju, obaveze se namiruju redom kako je koja dospela za ispunjenje.

Ako je više obaveza istovremeno dospelo, prvo se namiruju one koje su najmanje obezbeđene, a kad su sve podjednako obezbeđene, prvo se namiruju one koje su dužniku na najvećem teretu.

Ako su u svemu napred rečenom obaveze jednake, namiruju se redom kako su nastale, a ako su istovremeno nastale, ono što je dato na ime ispunjenja raspoređuje se na sve obaveze srazmerno njihovim iznosima.

Ako dužnik pored glavnice duguje i kamate i troškove, uračunavanje se vrši tako što se prvo otplaćuju troškovi, zatim kamate i najzad glavnica.

Vreme ispunjenja

Kad rok za ispunjenje obaveze nije određen?

Ako rok nije određen, a svrha posla, priroda obaveze i ostale okolnosti ne zahtevaju izvestan rok za ispunjenje, poverilac može zahtevati odmah ispunjenje obaveze, a dužnik sa svoje strane može zahtevati od poverioca da odmah primi ispunjenje.

Kad je određivanje roka ostavljeno jednoj strani?

Kad je određivanje vremena ispunjenja ostavljeno na volju poverioca ili dužnika, druga strana može, ako ovlašćenik ne odredi rok ni posle opomene, zahtevati od suda da odredi primeren rok za ispunjenje.

Novčana obaveza

Ako se plaćanje vrši posredstvom banke ili druge organizacije kod koje se vodi račun poverioca, smatraće se, ukoliko ugovorne strane nisu drukčije odredile, da je dug izmiren kada banci, odnosno organizaciji kod koje se vodi račun, stigne novčana doznaka u korist poverioca ili nalog (virman) dužnikove banke, odnosno organizacije da odobri računu poverioca iznos označen u nalogu.

Ako je ugovorom predviđeno plaćanje preko pošte pretpostavlja se da su se stranke saglasile da je uplatom dužnog iznosa pošti dužnik izmirio svoju obavezu prema poveriocu, a ako ovakav način plaćanja nije ugovoren, dug je izmiren kad poverilac primi novčanu doznaku.

Ako je posebnim propisom ili ugovorom predviđeno plaćanje čekovnom uplatnicom na određeni račun, pretpostavlja se da su se strane saglasile da je isplata izvršena onda kad dužnik uplati dužni iznos čekovnom uplatnicom u korist označenog računa.

Mesto ispunjenja

Dužnik je dužan ispuniti obavezu, a poverilac primiti ispunjenje obaveza u mestu određenom pravnim poslom ili zakonom.

Kad mesto ispunjenja nije određeno, a ne može se odrediti ni po svrsi posla, prirodi obaveze ili ostalim okolnostima, ispunjenje obaveze vrši se u mestu u kome je dužnik u vreme nastanka obaveze imao svoje sedište, odnosno prebivalište, a u nedostatku prebivališta, svoje boravište. Ali, ako je dužnik pravnog lica koje ima više jedinica u raznim mestima, kao mesto ispunjenja smatra se sedište jedinice koja treba da izvrši radnje neophodne za ispunjenje obaveze, ako je poveriocu ta okolnost pri zaključenju ugovora bila poznata ili morala biti poznata.

Mesto ispunjenja novčanih obaveza

Novčane obaveze ispunjavaju se u mestu u kome poverilac ima sedište odnosno prebivalište, a u nedostatku prebivališta, boravište.

Ako se plaćanje vrši virmanom, novčane obaveze se ispunjavaju u sedištu organizacije kod koje se vode poveriočeva novčana sredstva.

Ako je poverilac promenio mesto u kome je imao svoje sedište, odnosno prebivalište u vreme kad je obaveza nastala te su zbog toga povećani troškovi ispunjenja to povećanje pada na teret poverioca.

Priznanica

Ko ispuni obavezu potpuno ili delimično, ima pravo zahtevati da mu poverilac o tome izda priznanicu o svom trošku. Dužnik koji je novčanu obavezu isplatio preko banke ili pošte, može zahtevati da mu poverilac izda priznanicu samo ako za to ima opravdan razlog.

Ako poverilac odbije da izda priznanicu, dužnik može položiti kod suda predmet svoje obaveze.

Vraćanje obveznice

Kad potpuno ispuni svoju obavezu, dužnik može, pored priznanice, zahtevati od poverioca da mu vrati obveznicu. Kad poverilac ne može da vrati obveznicu, dužnik ima pravo zahtevati da mu poverilac izda javno overenu ispravu da je obaveza prestala.

Saznajte više:
Ugovor o preuzimanju duga »
Ustupanje potraživanja ugovorom (cesija) »
Nadležnost za sprovođenje izvršenja »

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *