Pravna zaštita industrijskog dizajna

Zakon o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna

Pravo industrijskog dizajna predstavlja jedno od prava intelektualne svojine i uređeno je Zakonom o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna („Sl. glasnik RS“, br. 104/2009, 45/2015 i 44/2018 – dr. Zakon). Predmet pravne zaštite industrijskog dizajna je spoljašnji izgled nekog proizvoda podobnog za industrijsku ili zanatsku proizvodnju ili njegovog dela.

Industrijski dizajn je trodimenzionalni ili dvodimenzionalni izgled celog proizvoda, ili njegovog dela, koji je određen njegovim vizuelnim karakteristikama, posebno linijama, konturama, bojama, oblikom, teksturom i/ili materijalima od kojih je proizvod sačinjen, ili kojima je ukrašen, kao i njihovom kombinacijom.

Proizvod je industrijski ili zanatski predmet, uključujući, između ostalog, i delove koji su namenjeni za spajanje u složeni proizvod, pakovanje proizvoda, ukupni vizuelni identitet proizvoda, grafičke simbole i tipografske znake, isključujući kompjuterske programe.

Treba naglasiti da sâm materijal nije predmet zaštite industrijskog dizajna. Materijali mogu biti zaštićeni patentom.

Uslovi za zaštitu industrijskog dizajna

Uslovi određeni Zakonom o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna („Sl. glasnik RS“, br. 104/2009, 45/2015 i 44/2018 – dr. zakon) koje treba da zadovolji proizvod, kako bi se mogao zaštititi industrijski dizajn su:

  • Novost i
  • Individualni karakter.

Industrijski dizajn se smatra novim ako identičan industrijski dizajn nije postao dostupan javnosti pre dana podnošenja prijave za priznanje tog industrijskog dizajna, ili pre datuma priznatog prava prvenstva, ukoliko je ono zatraženo, ili ako ne postoji ranije podneta prijava za priznanje identičnog industrijskog dizajna koja je postala dostupna javnosti. Industrijski dizajni se smatraju identičnim ako se razlikuju samo u nebitnim detaljima.

Industrijski dizajn ima individualni karakter ako se ukupan utisak koji ostavlja na informisanog korisnika razlikuje od ukupnog utiska koji na tog korisnika ostavlja bilo koji drugi industrijski dizajn koji je postao dostupan javnosti pre dana podnošenja prijave industrijskog dizajna, ili datuma priznatog prava prvenstva. Prilikom utvrđivanja individualnog karaktera industrijskog dizajna uzima se u obzir stepen slobode autora prilikom stvaranja industrijskog dizajna određenog proizvoda.

Industrijski dizajn proizvoda koji čini sastavni deo složenog proizvoda

Složeni proizvod je proizvod koji je sastavljen od više delova koji mogu da budu zamenjeni i koji omogućavaju sastavljanje i rastavljanje proizvoda.

Za industrijski dizajn primenjen na proizvodu, ili sadržan u proizvodu koji čini sastavni deo složenog proizvoda, smatra se da je nov i da ima individualni karakter:

  • ako sastavni deo koji je ugrađen u složeni proizvod ostaje vidljiv tokom redovne upotrebe složenog proizvoda i
  • ako vidljive karakteristike sastavnog dela ispunjavaju uslove novosti i individualnog karaktera.

Pod redovnom upotrebom složenog proizvoda podrazumeva se upotreba od strane krajnjeg korisnika, isključujući održavanje, servisiranje ili popravke proizvoda.

Postupak zaštite

Pravna zaštita industrijskog dizajna ostvaruje se u upravnom postupku koji vodi Zavod za intelektualnu svojinu. Zavod za intelektualnu svojinu vodi Registar domaćih prijava za priznanje prava na industrijski dizajn i Registar industrijskih dizajna.

Postupak za priznanje prava na industrijski dizajn pokreće se prijavom za priznanje prava na industrijski dizajn.

Prijava za priznanje prava na industrijski dizajn podnosi se Zavodu za intelektualnu svojinu u pisanom obliku, neposredno ili poštom.

Prijava mora da sadrži:

  • zahtev za priznanje prava na industrijski dizajn
  • opis industrijskog dizajna
  • dvodimenzionalni prikaz industrijskog dizajna.

Jedna prijava može da sadrži zahtev za priznanje prava na industrijski dizajn za jedan ili više, a najviše do 100 industrijskih dizajna.

Ako prijava industrijskog dizajna sadrži zahtev za priznanje prava za više industrijskih dizajna, svi proizvodi na kojima se taj industrijski dizajn primenjuje moraju biti svrstani u istu klasu i potklasu međunarodne klasifikacije industrijskog dizajna.

Protiv odluka Zavoda za intelektualnu svojinu, može se izjaviti žalba Vladi Republike Srbije u roku od 15 dana od dana prijema odluke. Protiv odluke Vlade Republike Srbije o žalbi, može se pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana prijema odluke Vlade Republike Srbije.

Međunarodno registrovanje industrijskog dizajna

Nosilac prava na industrijski dizajn, odnosno podnosilac prijave za priznanje prava na industrijski dizajn, može da podnese zahtev za međunarodno registrovanje industrijskog dizajna, u skladu sa Haškom konvencijom, koju je ratifikovala još Savezna Republika Jugoslavija 1993. godine. Zahtev za međunarodno registrovanje industrijskog dizajna iz podnosi se preko Zavoda za intelektualnu svojinu.

Strano fizičko ili pravno lice koje nema prebivalište, odnosno sedište na teritoriji Republike Srbije u postupku pred Zavodom za intelektualnu svojinu mora zastupati zastupnik koji je upisan u Registar zastupnika koji vodi Zavod za intelektualnu svojinu ili domaći advokat.

Pravo prvenstva

Podnosilac prijave uživa od datuma podnošenja prijave pravo prvenstva u odnosu na sva druga lica koja su za isti dizajn docnije podnela prijavu.

Posebni slučajevi prava prvenstva su konvencijsko i sajamsko pravo prvenstva.

Pravnom ili fizičkom licu koje je podnelo urednu prijavu industrijskog dizajna sa dejstvom u nekoj zemlji članici Pariske unije ili Svetske trgovinske organizacije, priznaće se u Republici Srbiji konvencijsko pravo prvenstva od datuma podnošenja te prijave ako u Republici Srbiji za isti industrijski dizajn podnese prijavu u roku od šest meseci od dana podnošenja prijave sa dejstvom u odnosnoj zemlji. U zahtevu za priznanje industrijskog dizajna naznačava se datum podnošenja, broj prijave i zemlja za koju je prijava podneta.

Podnosilac prijave koji je, u roku od tri meseca pre dana podnošenja prijave, na domaćem sajmu ili izložbi međunarodnog karaktera, ili u nekoj drugoj zemlji članici Pariske unije ili Svetske trgovinske organizacije izlagao industrijski dizajn, može da u prijavi traži priznanje prava prvenstva od dana prvog izlaganja tog industrijskog dizajna. Podnosilac prijave uz prijavu dostavlja potvrdu nadležnog organa zemlje članice Pariske unije ili Svetske trgovinske organizacije da je u pitanju sajam, odnosno izložba međunarodnog karaktera, uz naznačenje podataka o vrsti sajma, odnosno izložbe, mestu održavanja, datumu otvaranja i zatvaranja sajma, odnosno izložbe, i datumu prvog izlaganja tog dizajna.

Sadržina, obim i ograničenje prava na industrijski dizajn

Sadržina prava na industrijski dizajn

Nosilac prava na industrijski dizajn ima isključivo pravo da koristi zaštićen industrijski dizajn i da to pravo uskrati svakom trećem licu. Pod korišćenjem zaštićenog industrijskog dizajna se naročito podrazumeva izrada, ponuda, stavljanje u promet, uvoz, izvoz ili upotreba proizvoda u koji je dizajn ugrađen ili na kome je primenjen ili skladištenje takvog proizvoda u navedene svrhe.

Prava autora industrijskog dizajna

Autor industrijskog dizajna ima moralna i imovinska prava.

Moralno pravo je pravo autora industrijskog dizajna da njegovo ime bude navedeno u prijavi, spisima i ispravi o industrijskom dizajnu.

Imovinsko pravo je pravo autora industrijskog dizajna da uživa ekonomsku korist od iskorišćavanja zaštićenog industrijskog dizajna.

Ako autor industrijskog dizajna nije nosilac prava na industrijski dizajn, oblik ekonomske koristi koju uživa autor zaštićenog industrijskog dizajna od njegovog iskorišćavanja određuje se ugovorom između nosioca industrijskog dizajna i autora industrijskog dizajna.

Obim prava na industrijski dizajn

Pravo koje se stiče na osnovu registrovanog industrijskog dizajna obuhvata svaki industrijski dizajn koji na informisanog korisnika ne ostavlja drugačiji ukupan utisak. Pri utvrđivanju obima prava uzima se u obzir stepen slobode autora prilikom stvaranja dizajna.

Podnosilac prijave može sam, ili na pismeni zahtev nadležnog organa u ostavljenom roku, da izjavi da ne traži bilo kakva isključiva prava na elementu industrijskog dizajna navedenom u opisu industrijskog dizajna.

Pravo ranije upotrebe

Pravo na industrijski dizajn ne deluje prema savesnom licu koje je pre datuma priznatog prava prvenstva prijave u zemlji već otpočelo korišćenje istog industrijskog dizajna u proizvodnji, ili je izvršilo sve neophodne pripreme za otpočinjanje takvog korišćenja.

Savesno lice, koje je steklo pravo ranije upotrebe:

  • ima pravo da industrijski dizajn koristi isključivo u proizvodne svrhe, u svom privrednom društvu ili radionici, ili tuđem privrednom društvu ili radionici za sopstvene potrebe i
  • ne može da prenese svoje pravo na korišćenje industrijskog dizajna na drugog, osim ako zajedno sa pravom prenosi i privredno društvo ili radionicu, odnosno ogranak u kome je pripremljeno, odnosno otpočelo korišćenje tog industrijskog dizajna.

Ograničenje prava

Nosilac prava industrijskog dizajna ne može da zabrani trećem licu korišćenje industrijskog dizajna:

  • u privatne i nekomercijalne svrhe
  • u eksperimentalne svrhe
  • u svrhe podučavanja
  • radi nesmetanog obavljanja međunarodnog saobraćaja.

Iscrpljenje prava

Ako je nosilac prava na industrijski dizajn u Republici Srbiji stavio u promet proizvod koji sadrži zaštićeni industrijski dizajn, odnosno proizvod koji je oblikovan prema zaštićenom industrijskom dizajnu ili ako je nosilac prava na industrijski dizajn ovlastio neko lice da u Republici Srbiji takav proizvod stavi u promet, nema pravo da zabrani trećim licima dalje raspolaganje tim proizvodom, kupljenim u legalnim tokovima prometa.

Odnos sa drugim oblicima zaštite

Odredbe Zakona o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna („Sl. glasnik RS“, br. 104/2009, 45/2015 i 44/2018 – dr. zakon) neće uticati na postojeća prava vezana za žigove ili druge znakove razlikovanja, patente ili male patente, tipografske znake, neregistrovane industrijske dizajne, kao i na primenu propisa koji uređuju građanskopravnu odgovornost ili nelojalnu konkurenciju.

Industrijski dizajn zaštićen po odredbama Zakona o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna („Sl. glasnik RS“, br. 104/2009, 45/2015 i 44/2018 – dr. zakon) uživa zaštitu i na osnovu zakona kojim se uređuje autorsko pravo od datuma kada je industrijski dizajn nastao, odnosno kada je izražen u određenoj formi.

Prestanak prava na industrijski dizajn

Pravo na industrijski dizajn prestaje:

  1. ako nosilac prava na industrijski dizajn propusti da plati propisanu taksu za održavanje prava
  2. ako se nosilac prava na industrijski dizajn odrekne prava – narednog dana od dana predaje nadležnom organu podneska o odricanju
  3. na osnovu sudske odluke ili odluke nadležnog organa, u slučajevima predviđenim Zakonom o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna („Sl. glasnik RS“, br. 104/2009, 45/2015 i 44/2018 – dr. zakon) – danom koji je određen tom odlukom
  4. ako je prestalo da postoji pravno lice ili ako je umrlo fizičko lice koje je nosilac prava na industrijski dizajn – danom prestanka pravnog lica, odnosno smrti fizičkog lica, osim ako je pravo na industrijski dizajn prešlo na pravne sledbenike ovih lica.

Saznajte više:
Zaštita podataka o ličnosti u Srbiji – Pravni okvir »
Pojam i vrste digitalne imovine prema Zakonu o digitalnoj imovini »
Vrste šteta »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o uslovima obavljanja psihološke delatnosti

Samostalno obavljanje psihološke delatnosti

Psihološka delatnost nije delatnost koja se može obavljati samo na osnovu završenih studija psihologije i registracije preduzetnika. Pravni okvir u Republici Srbiji postavlja istovremeno stručne, organizacione, prostorne i etičke uslove, a dodatna pravila primenjuju se kada se psihološki rad obavlja u sistemu socijalne ili zdravstvene zaštite. Poslovi psihološke delatnosti obavljaju se u skladu Zakonom o…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Probijanje pravne ličnosti

Jedno od osnovnih načela privrednog prava jeste da je privredno društvo samostalan pravni subjekt čija je imovina odvojena od imovine njegovih osnivača, članova i akcionara. Iz tog načela proizlazi pravilo o ograničenoj odgovornosti – član društva sa ograničenom odgovornošću, komanditor komanditnog društva ili akcionar akcionarskog društva, po pravilu, ne odgovara ličnom imovinom za obaveze privrednog…
Više informacija »
Zakon o strancima

Promene tokom važenja jedinstvene dozvole

Jedinstvena dozvola je dozvola za privremeni boravak i rad stranca u Republici Srbiji. Jedinstvena dozvola može se izdati radi: zapošljavanja; samozapošljavanja; posebnih slučajeva zapošljavanja, u skladu sa propisima kojima se uređuje zapošljavanje stranaca, i to: a) za upućena lica, b) za kretanje u okviru privrednog društva, c) za nezavisnog profesionalca, d) za osposobljavanje i usavršavanje.…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Izvod iz stranog registra kao osnov registracije podataka o stranom pravnom licu koje je član društva

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima u Registar privrednih subjekata Agencije za privredne registre Republike Srbije se u zavisnosti od vrste subjekta registracije upisuju odnosno registruju podaci o sledećim licima: članovima i osnivačima subjekta registracije; zadrugarima; direktoru, odnosno članovima odbora direktora ili izvršnog odbora; predsedniku i članovima nadzornog odbora; predsedniku i članovima upravnog odbora.
Više informacija »
Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu

Osnivanje privrednog društva bez prisustva osnivača koji je strano fizičko ili pravno lice

Prema pozitivnim propisima Republike Srbije postoji mogućnost osnivanja privrednog društva bez fizičkog prisustva osnivača pod uslovom da je izdato specijalno punomoćje u propisanoj formi. Ova opcija je dostupna i stranim fizičkim i stranim pravnim licima, uključujući i njihove zakonske zastupnike, što omogućava efikasno osnivanje privrednog društva na daljinu.
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Republici Srbiji po osnovu školovanja ili učenja srpskog jezika

Sve veći broj stranih državljana odlučuje da deo svog obrazovanja stekne u Republici Srbiji, bilo kroz redovno školovanje, studiranje ili pohađanje kurseva srpskog jezika. Kako bi njihov boravak u Republici Srbiji bio zakonit, neophodno je da regulišu svoj boravišni status u skladu sa odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023)…
Više informacija »
Zakon o deviznom poslovanju

Otvaranje nerezidentnog računa u Republici Srbiji

Otvaranje nerezidentnog računa u Srbiji predstavlja važan pravni i praktični korak za strana fizička i pravna lica koja žele da posluju, raspolažu sredstvima ili izvršavaju određene finansijske transakcije u Republici Srbiji. Nerezidentima je data zakonska mogućnost da otvore nerezidnetni račun u Republici Srbiji. Odredbama člana 28. Zakona o deviznom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 62/2006,…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Osnivanje akcionarskog društva

Akcionarsko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podeljen na akcije koje ima jedan ili više akcionara koji ne odgovaraju za obaveze društva, osim po osnovu proboja pravne ličnosti u slučajevima predviđenim članom 18. Zakona o privrednim društvima, kao i u slučaju brisanja aktionarskog društva iz registra u slučaju prinudne likvidacije kada kontrolni akcionar akcionarskog…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor