Poslovna udruženja

Privredni subjekti se udružuju u poslovna udruženja iz razloga što na taj način privredna društva i preduzetnici, posebno mikro, mala i srednja preduzeća, mogu da ojačaju svoju poziciju na tržištu, koordiniraju aktivnosti, smanje troškove, ovladaju novim znanjima i iskustvima (know-how), unaprede proizvode i usluge, steknu komplementarne nedostajuće prednosti, promovišu svoje brendove i poslovanje, i tako povećaju sopstvenu konkurentnost i inovativnost, što vodi proširenju tržišta i, na kraju, većoj dobiti.

Na makro nivou, to sve pomaže povećanju zaposlenosti, preduzetništvu i samozapošljavanju, ravnomernijem regionalnom razvoju, jačanju privrednog sektora, rastu izvoza i ekonomskom napretku.

Poslovna udruženja se dele na dve vrste:

  • poslovna udruženja sa statusnopravnim dejstvom (poslovna udruženja u statusnom smislu) i
  • poslovna udruženja bez statusnopravnog dejstva (poslovna udruženja u ugovornom smislu).

Zakon o privrednim društvima u članu 578. uređuje poslovna udruženja sa statusnopravnim dejstvom, propisujući da je poslovno udruženje pravno lice koje osnivaju dva ili više privrednih društava ili preduzetnika, radi postizanja zajedničkih interesa. Nastavite sa čitanjem Poslovna udruženja

Koncern

Prema odredbama člana 549. Zakona o privrednim društvima („Sl. glasnik RS“, br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon, 5/2015, 44/2018, 95/2018, 91/2019 i 109/2021)
privredna društva se mogu povezivati putem:

  1. učešća u osnovnom kapitalu ili ortačkim udelima (društva povezana kapitalom)
  2. ugovora (društva povezana ugovorom)
  3. kapitala i ugovora (mešovito povezana društva).

Zabranjeno je povezivanje privrednih društava suprotno propisima kojima se uređuje zaštita konkurencije.

Privredna društva povezivanjem u smislu člana 549. Zakona o privrednim društvima („Sl. glasnik RS“, br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon, 5/2015, 44/2018, 95/2018, 91/2019 i 109/2021) formiraju:

  1. grupu društava (koncern)
  2. holding
  3. društva sa uzajamnim učešćem u kapitalu.

Nastavite sa čitanjem Koncern

Povrede konkurencije

Zakonom o zaštiti konkurencije („Sl. glasnik RS“, br. 51/2009 i 95/2013) uređuje se zaštita konkurencije na tržištu Republike Srbije, kao i osnivanje, položaj, organizacija i ovlašćenja Komisije za zaštitu konkurencije (u daljem tekstu: Komisija).

Povredom konkurencije, u smislu Zakona o zaštiti konkurencije („Sl. glasnik RS“, br. 51/2009 i 95/2013), smatraju se akti ili radnje učesnika na tržištu koje za cilj ili posledicu imaju ili mogu da imaju značajno ograničavanje, narušavanje ili sprečavanje konkurencije.

Restriktivni sporazumi

Pojam i zabrana restriktivnog sporazuma

Restriktivni sporazumi su sporazumi između učesnika na tržištu koji imaju za cilj ili posledicu značajno ograničavanje, narušavanje ili sprečavanje, konkurencije na teritoriji Republike Srbije.  Nastavite sa čitanjem Povrede konkurencije