Ugovor o zalozi

Pojam, predmet i uslovi za punovažnost ugovora o zalozi, prava i obaveze zalogodavca i zalogoprimca, kao i druga bitna pitanja regulisana su odredbama članova 966.-996. Zakona o obligacionim odnosima.

Ugovorom o zalozi obavezuje se dužnik ili neko treći (zalogodavac) prema poveriocu (zalogoprimcu) da mu preda neku pokretnu stvar na kojoj postoji pravo svojine da bi se pre ostalih poverilaca mogao naplatiti iz njene vrednosti, ako mu potraživanje ne bude isplaćeno o dospelosti, a poverilac se obavezuje da primljenu stvar čuva i po prestanku svog potraživanja vrati neoštećenu zalogodavcu.

Za zaključenje punovažnog ugovora o zalozi potrebno je da zalogodavac ima sposobnost za raspolaganje stvarima koje daje u zalogu.

Zalogoprimac stiče založno pravo kad mu stvar koja je predmet ugovora bude predata.

Ugovor o zalozi može biti zaključen o stvari koja je već založena nekome. U tom slučaju založno pravo nastaje kad zalogodavac obavesti poverioca kod koga se stvar nalazi o zaključenju ugovora o zalozi sa drugim poveriocem i naloži mu da po naplati svog potraživanja preda stvar ovome. Nastavite sa čitanjem Ugovor o zalozi

Hartije od vrednosti

Hartija od vrednosti je pismena isprava kojom se njen izdavalac obavezuje da ispuni obavezu upisanu na toj ispravi njenom zakonitom imaocu.

Hartija od vrednosti mora sadržavati sledeće bitne sastojke:

  • označenje vrste hartije od vrednosti
  • firmu, odnosno naziv i sedište, odnosno ime i prebivalište izdavaoca hartije od vrednosti
  • firmu, odnosno naziv ili ime lica na koje, odnosno po čijoj naredbi hartija od vrednosti glasi, ili označenje da hartija glasi na donosioca
  • tačno označenu obavezu izdavaoca koja proizlazi iz hartije od vrednosti
  • mesto i datum izdavanja hartije od vrednosti a kod onih koje se izdaju u seriji i njen serijski broj
  • potpis izdavaoca hartije od vrednosti odnosno faksimil potpisa izdavaoca hartije od vrednosti koje se izdaju u seriji.

Posebnim zakonom za pojedine hartije od vrednosti mogu biti određeni i drugi bitni sastojci. Nastavite sa čitanjem Hartije od vrednosti

Pojam i vrste digitalne imovine prema Zakonu o digitalnoj imovini

Pravni okvir za uređenje digitalne imovine u Repbulici Srbiji predstavlja Zakon o digitalnoj imovini („Sl. glasnik RS“, br. 153/2020), koji je stupio na snagu 29. 12. 2020. godine, a primenjuje se po isteku šest meseci od dana njegovog stupanja na snagu, odnosno od 30. juna 2021. godine, kao i poreski propisi i propisi koji uređuju sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i opšti propisi, poput npr. zakona kojima se uređuju obligacioni odnosi i privredna društva.

Odredbama Zakona o digitalnoj imovini („Sl. glasnik RS“, br. 153/2020) uređuju se:

  • izdavanje digitalne imovine i sekundarno trgovanje digitalnom imovinom u Republici Srbiji
  • pružanje usluga povezanih s digitalnom imovinom
  • založno i fiducijarno pravo na digitalnoj imovini
  • nadležnost Komisije za hartije od vrednosti i Narodne banke Srbije
  • nadzor nad primenom ovog zakona.

Nastavite sa čitanjem Pojam i vrste digitalne imovine prema Zakonu o digitalnoj imovini