Radni odnos i Zakon o radu

Oblici radnog angažovanja u Republici Srbiji

Zakon o radu propisuje načine radnog angažovanja lica u Republici Srbiji, koji predstavljaju legalne i zakonom utvrđene načine radnog angažovanja. Generalno u Republici Srbiji lica mogu biti radno angažovana tako što će poslodavac sa njima zasnovati radni odnos ili ih angažovati van radnog odnosa, na jedan od načina propisanih odredbama Zakona o radu.

Radni odnos

Radni odnos na neodređeno vreme je osnovni oblik radnog odnosa, ali ne i jedini oblik radnog odnosa. Pored njega postoje i drugi oblici radnog odnosa i to:

  • radni odnos uz probni rad
  • radni odnos na određeno vreme
  • radni odnos za obavljanje poslova sa povećanim rizikom
  • radni odnos sa nepunim radnim vremenom
  • radni odnos za rad van prostorija poslodavca
  • radni odnos sa kućnim pomoćnim osobljem i
  • pripravnički radni odnos.

Radni odnos na neodređeno vreme

Radni odnos na neodređeno vreme predstavlja osnovni oblik radnog angažovanja zaposlenih i njegovo trajanje nije unapred određeno, a može prestati samo pod uslovima propisanim Zakonom o radu.

Ugovor o radu u kome nije utvrđeno vreme na koje se zaključuje smatra se ugovorom o radu na neodređeno vreme.

Radni odnos uz probni rad

Radni odnos uz probni rad zasniva se uslovno u skladu sa odredbama člana 36. Zakona o radu.

Ugovorom o radu može da se ugovori probni rad za obavljanje jednog ili više povezanih, odnosno srodnih poslova utvrđenih ugovorom o radu.

Probni rad može da traje najduže šest meseci.

Zaposlenom koji za vreme probnog rada nije pokazao odgovarajuće radne i stručne sposobnosti prestaje radni odnos danom isteka roka određenog ugovorom o radu.

Radni odnos na određeno vreme

Radni odnos na određeno vreme zasniva se samo u slučajevima koji su propisani članom 37. Zakona o radu. Ugovor o radu može da se zaključi na određeno vreme, za zasnivanje radnog odnosa čije je trajanje unapred određeno objektivnim razlozima koji su opravdani rokom ili izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja, za vreme trajanja tih potreba.

Poslodavac može zaključiti jedan ili više ugovora o radu na osnovu kojih se radni odnos sa istim zaposlenim zasniva za period koji sa prekidima ili bez prekida ne može biti duži od 24 meseca.

Prekid kraći od 30 dana ne smatra se prekidom perioda od 24 meseca.

Izuzetno, ugovor o radu na određeno vreme može da se zaključi za period koji sa prekidima ili bez prekida duži od 24 meseca:

  • ako je to potrebno zbog zamene privremeno odsutnog zaposlenog, do njegovog povratka
  • za rad na projektu čije je vreme unapred određeno, najduže do završetka projekta
  • sa stranim državljaninom, na osnovu dozvole za rad u skladu sa zakonom, najduže do isteka roka na koji je izdata dozvola
  • za rad na poslovima kod novoosnovanog poslodavca čiji upis u registar kod nadležnog organa u momentu zaključenja ugovora o radu nije stariji od jedne godine, na vreme čije ukupno trajanje nije duže od 36 meseci
  • sa nezaposlenim kome do ispunjenja jednog od uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju nedostaje do pet godina, najduže do ispunjenja uslova, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Radni odnos za obavljanje poslova sa povećanim rizikom

Radni odnos za obavljanje poslova sa povećanim rizikom uspostavlja se na rizičnim poslovima.

Ugovor o radu može da se zaključi za poslove sa povećanim rizikom, utvrđenim u skladu sa zakonom samo ako zaposleni ispunjava uslove za rad na tim poslovima.

Zaposleni može da radi na poslovima sa povećanim rizikom samo na osnovu prethodno utvrđene zdravstvene sposobnosti za rad na tim poslovima od strane nadležnog zdravstvenog organa, u skladu sa zakonom.

Radni odnos sa nepunim radnim vremenom

Radni odnos sa nepunim radnim vremenom uspostavlja se na poslovima koji nisu rizični, ali čiji obim nije takav da zahteva rad sa punim radnim vremenom. Radni odnos može da se zasnuje za rad sa nepunim radnim vremenom, na neodređeno ili određeno vreme.

Zaposleni koji radi sa nepunim radnim vremenom ima pravo na zaradu, druga primanja i druga prava iz radnog odnosa srazmerno vremenu provedenom na radu, osim ako za pojedina prava zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu nije drukčije određeno.

Zaposleni koji radi sa nepunim radnim vremenom kod jednog poslodavca može za ostatak radnog vremena da zasnuje radni odnos kod drugog poslodavca i da na taj način ostvari puno radno vreme.

Radni odnos za rad van prostorija poslodavca

Radni odnos za rad van prostorija poslodavca obuhvata rad na daljinu i rad od kuće. Poslodavac može da ugovori poslove van svojih prostorija koji nisu opasni ili štetni po zdravlje zaposlenog i drugih lica i ne ugrožavaju životnu sredinu.

Ugovor o radu koji se zaključuje za rad van prostorija poslodavca , pored odredaba iz člana 33. Zakona o radu, sadrži i:

  • trajanje radnog vremena prema normativima rada
  • način vršenja nadzora nad radom i kvalitetom obavljanja poslova zaposlenog
  • sredstva za rad za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan da nabavi, instalira i održava
  • korišćenje i upotrebu sredstava za rad zaposlenog i naknadu troškova za njihovu upotrebu
  • naknadu drugih troškova rada i način njihovog utvrđivanja
  • druga prava i obaveze.

Osnovna zarada zaposlenog koji radi van prostorija poslodavca ne može biti utvrđena u manjem iznosu od osnovne zarade zaposlenog koji radi na istim poslovima u prostorijama poslodavca.

Radni odnos sa kućnim pomoćnim osobljem

Radni odnos sa kućnim pomoćnim osobljem može da se zasnuje za obavljanje poslova kućnog pomoćnog osoblja. Ugovorom o radu za obavljanje poslova kućnog pomoćnog osoblja. može da se ugovori isplata dela zarade i u naturi.

Ugovor o radu za obavljanje poslova kućnog pomoćnog osoblja ne može da se zaključi sa supružnikom, usvojiocem ili usvojenikom, krvnim srodnikom u pravoj liniji bez obzira na stepen srodstva i u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva i sa tazbinskim srodnikom do drugog stepena srodstva.

Radni odnos sa pripravnikom

Radni odnos sa pripravnikom zasniva se sa licem koje prvi put zasniva radni odnos, u svojstvu pripravnika, za zanimanje za koje je to lice steklo određenu vrstu i stepen stručne spreme, ako je to kao uslov za rad na određenim poslovima utvrđeno zakonom ili pravilnikom, kao i sa licem koje je radilo kraće od vremena utvrđenog za pripravnički staž u stepenu stručne spreme koja je uslov za rad na tim poslovima.

Pripravnički staž traje najduže godinu dana, ako zakonom nije drukčije određeno.

Za vreme pripravničkog staža, pripravnik ima pravo na zaradu i sva druga prava iz radnog odnosa, u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu.

Rad van radnog odnosa

Zakon o radu reguliše više oblika rada van radnog odnosa. To su:

  • rad po ugovoru o obavljanju privremenih i povremenih poslova
  • rad po ugovoru o delu
  • rad po ugovoru o stručnom osposobljavanju i usavršavanju i
  • rad po ugovoru o dopunskom radu.

Svi prethodno navedeni ugovori moraju da budu zaključeni u pismenoj formi.

Privremeni i povremeni poslovi

Poslodavac može za obavljanje poslova koji su po svojoj prirodi takvi da ne traju duže od 120 radnih dana u kalendarskoj godini da zaključi ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa:

  • nezaposlenim licem
  • zaposlenim koji radi nepuno radno vreme – do punog radnog vremena
  • korisnikom starosne penzije i
  • licem koje je član omladinske ili studentske zadruge u skladu sa propisima o zadrugama.

Ugovor o delu

Poslodavac može sa određenim licem da zaključi ugovor o delu, radi obavljanja poslova koji su van delatnosti poslodavca, a koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku određene stvari, samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla.

Ugovor o delu može da se zaključi i sa licem koje obavlja umetničku ili drugu delatnost u oblasti kulture u skladu sa zakonom i mora da bude u saglasnosti sa posebnim kolektivnim ugovorom za lica koja samostalno obavljaju delatnost u oblasti umetnosti i kulture, ako je takav kolektivni ugovor zaključen.

Ugovor o stručnom osposobljavanju i usavršavanju

Ugovor o stručnom osposobljavanju može da se zaključi, radi obavljanja pripravničkog staža, odnosno polaganja stručnog ispita, kad je to zakonom, odnosno pravilnikom predviđeno kao poseban uslov za samostalan rad u struci.

Ugovor o stručnom usavršavanju može da se zaključi, radi stručnog usavršavanja i sticanja posebnih znanja i sposobnosti za rad u struci, odnosno obavljanja specijalizacije, za vreme utvrđeno programom usavršavanja, odnosno specijalizacije, u skladu sa posebnim propisom.

Ugovor o dopunskom radu

Zaposleni koji radi sa punim radnim vremenom kod poslodavca može da zaključi ugovor o dopunskom radu sa drugim poslodavcem, a najviše do jedne trećine punog radnog vremena. Ugovorom o dopunskom radu utvrđuje se pravo na novčanu naknadu i druga prava i obaveze po osnovu rada.

Saznajte više:
Pravilnik o radu »
Inspekcija rada – nadležnost i inspekcijski nadzor »
Razlozi za prestanak radnog odnosa »

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

4 - “Oblici radnog angažovanja u Republici Srbiji”

  1. Postovani,
    Interesuje me jedan konkretan primer u vezi termina radno angazovanje. Naime, u Statutu jedne organizacije, obrazovne, a kada je u pitanju sasatav komisije, stoji da najmanje jedan clan komisije ne moze biti radno angazovan u toj institutiji. U mom slucanj, jedan clan komisije je zaposlen na drugom fakultetu (drugoj obrazovnoj organizaciji) ali povremeno drzi predavanja i mentorstvo u mojoj instituciji. Moje pitanje je da li je to lice radno angazovano u mojoj institutciji ili ne, a time i da li zadovoljava uslov da nije radno angazovan u mojoj instituciji?

    1. Poštovani Vlado,

      Član komisije je radno angažovan i za to radno angažovanje mora da postoji zaključen neki ugovor, koji je propisan Zakonom o radu, kao osnov za to radno angažovanje.

  2. Postovani,
    da li osoba koja radi po ugovoru o delu,
    moze raditi i po nekom drugom osnovu, i po kom ugovoru.
    Hvala unapred.

    1. Poštovana Biljana,
      Ugovor o delu predstavlja ugovor van radnog odnosa, kojim se ugovara realizacija poslova, koji su van delatnosti poslodavca. Prema tome pored obavljanja poslova po osnovu ugovora o delu, možete zasnovati radni odnos na određeno ili neodređeno vreme ili obavljati određene poslove samostalno kao preduzetnik ili vlasnik privrednog društva.