Objektivna i pravična naknada štete

Procena štete na motornom vozilu

Metodologija utvrđivanja visine nastale štete odnosno procena štete je izuzetno značajna zbog objektivne i pravične naknade štete.

Procena štete na motornom vozilu se realizuje u nekoliko faza, i to:

I faza – utvrđivanje vrednosti motornog vozila na dan nastanka štete
II faza – utvrđivanje vrednosti spašenih delova (ostataka) vozila
III faza – utvrđivanje stepena i vrednosti oštećenja na vozilu
IV fazaobračun ukupne štete.

Utvrđivanje vrednosti motornog vozila na dan nastanka štete

Utvrđivanje vrednosti motornog vozila na dan nastanka štete predstavlja prvi korak kojim započinje procena štete.

Za utvrđivanje vrednosti uzimaju se sledeći elementi:

  • Novonabavna cena vozila – utvrđuje se se na osnovu tržišne vrednosti ukoliko se predmetni model proizvodi ili iz reprezentativnog Kataloga odgovarajuće organizacije.
  • Starost vozila i datum prve registracije – na osnovu ovog podatka vrši se umanjenje vrednosti po godinama starosti i kategorijama (0-76%).
  • Pređeni broj kilometara – korekcija vrednosti se vrši u odnosu na činjenicu da li je predmetno vozilo prešlo više ili manje kilometara od prosečno predviđenih (± 3%).
  • Opšte stanje vozila – pad vrednosti se određuje u odnosu na zapuštenost vozila (± 0-10%).
  • Investicijsko ulaganje – uzimaju se u obzir popravke koje utiču na vrednost vozila (+0-10%).
  • Način eksploatacije – u zavisnosti od namene vozila uračunava se pad vrednosti (0-8%).
  • Ranije štete, način i kvalitet izvršene opravke – pad vrednosti (0-6%).
  • Ponuda i potražnja na tržištu (± 0-10%).

Ukoliko se primenom svih nabrojanih faktora ustanovi da pad vrednosti vozila iznosi više od 80% od novonabavne cene, onda vozilo može imati maksimalnu vrednost 20% od vrednosti novog vozila.

Utvrđivanje vrednosti spašenih delova (ostataka) vozila

Vrednost ostataka kod oštećenih vozila predstavlja tržišnu vrednost upotrebljivih delova umanjenu za troškove demontaže, pripreme, kontrole i prodaje sa odgovarajućim porezima.

Vrednost delova koji se ne mogu upotrebiti prodaju se kao otpadni materijal.

Utvrđivanje stepena i vrednosti oštećenja na vozilu

Pri utvrđivanju obima oštećenja na motornom vozilu treba na osnovu poznavanja stepena oštećenja pojedinih sklopova i delova na vozilu, tehnologije opravke, kao i cena rezervnih delova i opravke utvrditi:

  • vrednost delova za zamenu
  • vrednost radova za opravku
  • vrednost potrošnog i
  • farbarskog materijala.

Ovde treba napomenuti da u proračun treba ukalkulisati i tzv. umanjenu vrednost vozila, ukoliko vozilo nakon popravke ne može biti u potpunosti dovedeno u prethodno stanje.

Obračun ukupne štete

Obračun ukupne štete na vozilu je poslednja faza kojom se okončava procena štete.

Ukoliko su troškovi opravke i eventualno umanjena vrednost vozila jednaki ili veći od vrednosti motornog vozila na dan nastanka štete umanjenoj za procenjenu vrednost ostatka radi se o totalnoj šteti. U ovom slučaju se vrši likvidacija štete u visini vrednosti vozila, koja je obično umanjena za vrednost ostatka.

U suprotnom vrši se popravka vozila u ovlašćenom servisu po specifikaciji utvrđenog stepena i vrednosti oštećenja na vozilu.

Takođe, prema navedenoj metodologiji vrši se i procena štete u slučaju krađe vozila. U tom slučaju se vrši procena vrednosti vozila na dan krađe. Procena štete se realizuje od strane ovlašćenog lica odnosno experta iz domena saobraćajno-tehničke struke, po posebnim zahtevima zainteresovanih stranaka.

Saznajte više:
Naknada štete prouzrokovane upotrebom motornog vozila inostrane registracije »
Naknada štete u saobraćaju »
Osiguranje vozila »

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *