Supotpis prema Zakonu o privrednim društvima

Zakon o privrednim društvima („Sl. glasnik RS“, br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon, 5/2015, 44/2018, 95/2018, 91/2019 i 109/2021 – dalje: Zakon) u članu 33. određuje supotpis kao vrstu ograničenja ovlašćenja zastupanja zastupnika privrednog društva. Ovo ograničenje može biti predviđeno za zakonskog zastupnika, prokuristu ili nekoga od ostalih zastupnika.

Ako je ovlašćenje zastupanja ograničeno supotpisom, zastupnik na koga se ovo ograničenje odnosi ne može da preduzima pravne poslove ili pravne radnje bez supotpisa određenog lica.

Supotpisnik može biti određen funkcijom i u tom slučaju supotpisinik je svako lice koje je na toj funkciji. Takođe supotpisnik može biti određen navođenjem ličnih podataka (napr. ime i prezime) i na drugi način kojim je supotpisnik odrediv.

Ograničenje ovlašćenja zastupanja supotpisom može biti predviđeno osnivačkim aktom, ali se može predvideti i odlukom organa o imenovanju zastupnika. Nastavite sa čitanjem Supotpis prema Zakonu o privrednim društvima

Sopstveni udeli privrednog društva – sticanje i raspolaganje

Pojam udela u Zakonu o privrednim društvima („Sl. glasnik RS“, br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon, 5/2015, 44/2018, 95/2018, 91/2019 i 109/2021 – dalje: Zakon o privrednim društvima) negativno je određen, odnosno odredbom člana 150. Zakona propisano je da udeli nisu hartije od vrednosti, te da se udeli ne mogu sticati, niti se njima može raspolagati upućivanjem javne ponude u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala.

Prema odredbama člana 157. stav 1. Zakona o privrednim društvima, sopstvenim udelom društva u smislu Zakona o privrednim društvima smatra se udeo ili deo udela koji društvo stekne od svog člana.

Društvo sa ograničenom odgovornošću ne može steći sopstveni udeo prilikom svog osnivanja, već naknadno od svog člana, kao posledicu određenih pravnih situacija, koje su određena vrsta izuzetka.

Društvo može sticati sopstvene udele isključivo na osnovu odluke skupštine društva i odlučivanje o sticanju sopstvenog udela se ne može osnivačkim aktom preneti u nadležnost drugog organa društva (direktor ili nadzorni odbor u sistemu dvodomnog upravljanja). Nastavite sa čitanjem Sopstveni udeli privrednog društva – sticanje i raspolaganje

Prestanak društva odlukom suda

Sudski likvidacioni razlozi obuhvataju sve one razloge čije postojanje utvrđuje sud, nakon sprovedenog kaznenog ili parničnog postupka.

U okviru kaznenog postupka privrednom društvu se može izreći mera bezbednosti ili zaštitna mera zabrane obavljanja delatnosti. Nakon njenog izricanja, privredno društvo mora ili promeniti delatnost ili pokrenuti postupak dobrovoljne likvidacije. U slučaju da društvo to ne učini, pokreće se postupak prinudne likvidacije.

Zakonom o odgovornosti pravnih lica za krivična dela je predviđena i mogućnost izricanja kazne prestanka privrednog društva. Nakon dostavljanja odluke, društvo mora u roku od 30 dana da pokrene postupak dobrovoljne likvidacije, a u suprotnom Agencija za privredne registre Republike Srbije pokreće postupak prinudne likvidacije.

Postoje tri likvidaciona razloga koji se vezuju za odluku suda u parničnom postupku, kojom je:

  1. utvrđena ništavost osnivačkog akta,
  2. utvrđena ništavost registracije osnivanja i
  3. naložen prestanak društva u skladu sa Zakonom o privrednim društvima.

Nastavite sa čitanjem Prestanak društva odlukom suda