Zaštita interesa prilikom sprovođenja statusne promene

Prilikom sprovođenja statusne promene moguće je ugrožavanje prava i interesa različitih kategorija lica. Prepoznaju se interesi članova društva prenosioca (akcionara), interesi poverilaca društava koja učestvuju u statusnoj promeni i interes trećih lica koja ne spadaju ni u jednu od ovih kategorija.

Zaštita prava članova društva prenosioca

Pravo na doplatu

Član društva prenosioca koji smatra da je oštećen utvrđenom srazmerom zamene udela, odnosno akcija u društvu prenosiocu za udele, odnosno akcije u društvu sticaocu može tužbom nadležnom sudu protiv društva sticaoca u roku od 30 dana od dana objave obaveštenja članovima društva o vremenu i mestu gde mogu izvršiti uvid u dokumente i akte iz člana 490. Zakona o privrednim društvima tražiti isplatu novčane naknade. Ako je podneto više od jedne tužbe, postupci se spajaju. Nastavite sa čitanjem Zaštita interesa prilikom sprovođenja statusne promene

Rokovi izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama

Odredbama Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama („Sl. glasnik RS“, br. 119/2012, 68/2015, 113/2017, 91/2019, 44/2021, 44/2021 – dr. zakon, 130/2021, 129/2021 – dr. zakon i 138/2022) uređuju se:

  1. rokovi izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama između javnog sektora i privrednih subjekata, između privrednih subjekata, odnosno između subjekata javnog sektora, a u cilju sprečavanja neizmirenja novčanih obaveza u roku i
  2. evidentiranje elektronskih faktura i drugih zahteva za isplatu u elektronskom obliku u centralnom registru faktura, izdatih od strane poverilaca u komercijalnim transakcijama između javnog sektora i privrednih subjekata, odnosno između subjekata javnog sektora, u kojima su subjekti javnog sektora dužnici, na osnovu podataka dobijenih iz sistema elektronskih faktura.

U Centralnom registru faktura koji uspostavlja i vodi Ministarstvo finansija – Uprava za trezor, evidentiraju se isključivo elektronske fakture izdate od strane poverilaca u komercijalnim transakcijama između javnog sektora i privrednih subjekata, odnosno između subjekata javnog sektora, u kojima su subjekti javnog sektora dužnici, po uspostavljanju tehničko-tehnoloških uslova, a obavezno od 1. maja 2022. godine, na osnovu podataka dobijenih iz sistema elektronskih faktura. Nastavite sa čitanjem Rokovi izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama

Naknada štete u vidu izmakle koristi

Prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima oštećeniku je pored prava na naplatu naknade obične štete priznato pravo na naknadu štete u vidu izmakle koristi.

Obična šteta predstavlja umanjenje postojeće imovine, dok izmakla korist je šteta koja se ogleda u nemogućnosti povećanja imovine, buduće imovine zbog radnje ili postupaka štetnika.

Prema odredbama člana 189. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima pri oceni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom toku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje sprečeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

Izmakla korist se može pojaviti u novčanom i naturalnom obliku.

Prema shvatanju sudske prakse, izmakla korist predstavlja neostvarenu imovinsku vrednost, bez obzira da li bi se pojavila u novčanom ili naturalnom obliku i bez obzira na osnov po kome bi bila ostvarena. Izmakla korist može nastati zbog oštećenja stvari u obliku gubitka prirodnih i civilnih plodova koji su izmakli oštećenom. Nastavite sa čitanjem Naknada štete u vidu izmakle koristi