Zastarelost potraživanja naknade štete

Zastarelost nastupa kad protekne zakonom određeno vreme u kome je poverilac mogao zahtevati ispunjenje obaveze. Zastarelošću prestaje pravo zahtevati ispunjenje obaveze.

Sud se ne može obazirati na zastarelost ako se dužnik nije na nju pozvao. To znači da se u sporu mora istaći prigovor zastarelosti kako bi ga sud uzeo u razmatranje. Prigovor zastarelosti je materijalnopravne prirode, i sud će, čim prihvati ovaj prigovor, presudom odbiti tužbeni zahtev, a ne odbactii tužbu iz proscenih razloga.

Dužnik se ne može odreći zastarelosti pre nego što protekne vreme određeno za zastarelost. Međutim pismeno priznanje zastarele obaveze smatra se kao odricanje od zastarelosti. Isto dejstvo ima davanje zaloge ili kog drugog obezbeđenja za zastarelo potraživanje.

Prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima izričito je zabranjeno da se ugovorom menja zakonski rok zastarelosti.

Nastavite sa čitanjem Zastarelost potraživanja naknade štete

Pojam i vrste digitalne imovine prema Zakonu o digitalnoj imovini

Pravni okvir za uređenje digitalne imovine u Repbulici Srbiji predstavlja Zakon o digitalnoj imovini („Sl. glasnik RS“, br. 153/2020), koji je stupio na snagu 29. 12. 2020. godine, a primenjuje se po isteku šest meseci od dana njegovog stupanja na snagu, odnosno od 30. juna 2021. godine, kao i poreski propisi i propisi koji uređuju sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i opšti propisi, poput npr. zakona kojima se uređuju obligacioni odnosi i privredna društva.

Odredbama Zakona o digitalnoj imovini („Sl. glasnik RS“, br. 153/2020) uređuju se:

  • izdavanje digitalne imovine i sekundarno trgovanje digitalnom imovinom u Republici Srbiji
  • pružanje usluga povezanih s digitalnom imovinom
  • založno i fiducijarno pravo na digitalnoj imovini
  • nadležnost Komisije za hartije od vrednosti i Narodne banke Srbije
  • nadzor nad primenom ovog zakona.

Nastavite sa čitanjem Pojam i vrste digitalne imovine prema Zakonu o digitalnoj imovini

Predlog za izvršenje i rešenje o izvršenju

Izvršni postupak i postupak obezbeđenja pokreću se tako što izvršni poverilac podnosi predlog za izvršenje na osnovu izvršne ili verodostojne isprave ili predlog za obezbeđenje, a po službenoj dužnosti pokreću se samo ako je zakonom određeno.

O predlogu za izvršenje na osnovu izvršne ili verodostojne isprave i predlogu za obezbeđenje odlučuje sud.
O predlogu za izvršenje na osnovu izvršne ili verodostojne isprave radi namirenja novčanog potraživanja nastalog iz komunalnih usluga i srodnih delatnosti odlučuje javni izvršitelj.

O predlogu za izvršenje radi namirenja novčanog potraživanja u kome je kao izvršni dužnik naznačena Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave ili indirektni korisnik budžetskih sredstava, za koga se u smislu propisa kojima se uređuje izvršenje budžeta prinudna naplata sprovodi na isti način kao i za direktne korisnike budžetskih sredstava ili indirektni korisnik budžetskih sredstava, odlučuje javni izvršitelj.

Kada se donese rešenje o izvršenju ili obezbeđenju, sprovodi se izvršenje.

Nastavite sa čitanjem Predlog za izvršenje i rešenje o izvršenju