Povreda na radu

Advokatska kancelarija Dragana Lj. Đorđević pruža pravnu pomoć u ostvarivanju zakonskih prava oštećenim licima, koja su pretrpela različite vrste povreda na radu.

Prava po osnovu povreda na radu

Prava po osnovu povreda na radu regulisana su:

Zakonska definicija pojma povreda na radu

Povreda na radu, u smislu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, smatra se:

  • povreda osiguranika koja se dogodi u prostornoj, vremenskoj i uzročnoj povezanosti sa obavljanjem posla po osnovu koga je osiguran, prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizičkim ili hemijskim dejstvom, naglim promenama položaja tela, iznenadnim opterećenjem tela ili drugim promenama fiziološkog stanja organizma, kao i povreda, koju osiguranik – zaposleni pretrpi pri obavljanju posla na koji nije raspoređen, ali koji obavlja u interesu poslodavca kod koga je zaposlen
  • povreda prouzrokovana na način utvrđen zakonom koju osiguranik pretrpi na redovnom putu od stana do mesta rada ili obrnuto, na putu preduzetom radi izvršavanja službenih poslova i na putu preduzetom radi stupanja na rad, kao i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom
  • oboljenje osiguranika koje je nastalo neposredno ili kao isključiva posledica nekog nesrećnog slučaja ili više sile za vreme obavljanja posla po osnovu koga je osiguran ili u vezi s njim
  • povreda prouzrokovana na prethodno navedene načine, koju osiguranik pretrpi u vezi s korišćenjem prava na zdravstvenu zaštitu po osnovu povrede na radu i profesionalne bolesti
  • povreda prouzrokovana na način predviđen zakonom koju osiguranici pretrpe učestvujući:
    u akcijama spasavanja ili odbrane od elementarnih nepogoda ili nesreća
    u vojnoj vežbi ili u vršenju drugih obaveza iz oblasti odbrane zemlje utvrđenih zakonom
    na radnom kampu ili takmičenju (proizvodnom, sportskom i dr.)
    na drugim poslovima i zadacima za koje je zakonom utvrđeno da su od opšteg interesa.

Obaveze poslodavca po osnovu povreda na radu

Poslodavac je dužan da:

  • u pet primeraka popuni Izveštaj o povredi na radu, profesionalnom oboljenju i oboljenju u vezi sa radom
  • Izveštaj popunjava poslodavac tako što odmah, a najkasnije u roku od 24 časa od časa saznanja da je došlo do povrede na radu, u obrazac izveštaja o povredi na radu neposredno upisuje sve podatke propisane Pravilnikom o evidencijama u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu
  • usmeno i u pismenoj formi odmah, a najkasnije u roku od 24 časa od nastanka prijavi povredu na radu nadležnoj inspekciji rada i ukoliko se radi o slučaju propisanom zakonom organu unutrašnjih poslova, svaku:
    – smrtnu, kolektivnu ili tešku povredu na radu
    – povredu na radu zbog koje zaposleni nije sposoban za rad više od tri uzastopna radna dana, kao i
    – opasnu pojavu koja bi mogla da ugrozi bezbednost i zdravlje zaposlenih
  • nakon što upiše sve podatke propisane ovim pravilnikom, poslodavac bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 časa od časa upisa podataka, svih pet primeraka izveštaja dostavlja zdravstvenoj ustanovi u kojoj je izvršen pregled povređenog, radi unošenja u sadržinu izveštaja nalaza i mišljenja lekara, odnosno zdravstvene ustanove.

Lekar koji je pregledao povređenog, upisuje u izveštaj nalaz i mišljenje u roku od dva dana od dana njegovog prijema i popunjeni izveštaj dostavlja poslodavcu bez odlaganja, a najkasnije narednog dana.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja

Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju daje se definicija povrede na radu, krug lica koja po tom osnovu ostvaruju prava, prava po osnovu povrede na radu, nadležnost za rešavanje o pravima, pravo na naknadu štete i dr.

Krug lica kojima se obezbeđuju prava

Pored osiguranika (zaposleni, lica koja se bave samostalnom delatnošću i poljoprivrednici), pravo po osnovu povreda na radu, saglasno članu 17. Zakona o PIO ostvaruju i:

  • lica koja, u skladu sa zakonom, obavljaju privremene i povremene poslove preko omladinskih zadruga do navršenih 26 godina života, ako su na školovanju
  • lica koja se nalaze na stručnom osposobljavanju, dokvalifikaciji ili prekvalifikaciji, koja uputi organizacija nadležna za zapošljavanje
  • učenici i studenti kada se, u skladu sa zakonom, nalaze na obaveznom proizvodnom radu, profesionalnoj praksi ili praktičnoj nastavi
  • lica koja se nalaze na izdržavanju kazne zatvora dok rade u privrednoj jedinici ustanove za izdržavanje kazne zatvora (radionica, radilište i sl.) i na drugom mestu rada
  • lica koja, u skladu sa propisima, obavljaju određene poslove po osnovu ugovora o volonterskom radu.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja po osnovu povreda na radu

  • pravo na invalidsku penziju, kad kod osiguranika nastane potpuni gubitak radne sposobnosti zbog promena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom bolešću, povredom van rada ili bolešću, koje se ne mogu otkloniti lečenjem ili medicinskom rehabilitacijom bez obzira na navršen staž osiguranja
  • pravo na porodičnu penziju članova porodice umrlog osiguranika, čija je smrt posledica povrede na radu, bez obzira na dužinu penzijskog staža umrlog lica
  • pravo na novčanu naknadu po osnovu telesnog oštećenja se ostvaruje samo ako je telesno oštećenje posledica povrede na radu. Prema težini, telesna oštećenja se razvrstavaju u osam stepena, i to od 30% do 100%, sa po 10% razlike između svakog stepena.

Prava koja proističu iz Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju

Zakonom o zdravstvenom osiguranju su, takođe, predvviđeni uslovi za ostvarivanje prava po osnovu povreda na radu.

Krug lica kojima se obezbeđuju prava

Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja utvrđena Zakonom o zdravstvenom osiguranju, samo u slučaju nastanka povrede na radu ili profesionalne bolesti, obezbeđuju se:

  • učenicima i studentima koji se, u skladu sa zakonom, nalaze na obaveznom proizvodnom radu, profesionalnoj praksi ili praktičnoj nastavi
  • licima koja, u skladu sa zakonom, obavljaju određene poslove za koje ne primaju zaradu, odnosno ugovorenu naknadu (na osnovu ugovora o volonterskom radu)
  • licima koja, u skladu sa zakonom, obavljaju privremene i povremene poslove preko omladinske odnosno studentske zadruge do navršenih 26 godina života, ako su na školovanju
  • licima koja se nalaze na dodatnom obrazovanju i obuci po uputu organizacije nadležne za zapošljavanje
  • licima koja učestvuju u organizovanim javnim radovima od opšteg značaja
  • licima koja učestvuju u akcijama spasavanja ili u zaštiti i spasavanju prilikom elementarnih nepogoda i drugih nesreća
  • licima angažovanim u vatrogasnim službama za gašenje požara i na obuci za gašenje požara
  • licima koja se nalaze na osposobljavanju i obučavanju za odbranu i druge vidove obuke za potrebe odbrane zemlje
  • licima koja su angažovana na obezbeđivanju javnih skupova, kulturnih i sportskih događaja i drugih javnih okupljanja građana
  • licima koja se nalaze na izdržavanju kazne zatvora dok rade u privrednoj jedinici zavoda za izdržavanje kazne zatvora (radionica, radilište i sl.) i na drugom mestu rada.

Povreda na radu, u smislu Zakona o ZO je svaka povreda, oboljenje ili smrt nastala kao posledica nesreće na poslu, odnosno kao posledica svakog neočekivanog ili neplaniranog događaja, uključujući i akt nasilja koji je nastao usled rada ili je povezan sa radom i koji je doveo do povrede, oboljenja ili smrti osiguranika koja je nastupila odmah ili u periodu od 12 meseci od dana nastanka povrede na radu.

Pravo na zdravstvenu zaštitu i prethodni staž osiguranja

Pravo na zdravstvenu zaštitu u slučaju povrede na radu ili profesionalne bolesti obuhvata zdravstvenu zaštitu u slučaju nastanka povrede na radu ili profesionalne bolesti koja se obezbeđuje na primarnom, sekundarnom i tercijernom nivou.

Naknada zarade

Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju pravo na naknadu zarade iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja imaju osiguranici:

  • zaposleni
  • preduzetnici
  • sveštenici i verski službenici koji te poslove obavljaju kao samostalnu delatnost.

Za vreme privremene sprečenosti za rad zbog povreda na radu, osiguranik – zaposleni ima pravo na naknadu zarade. Visina naknade zarade koja se obezbeđuje iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i iz sredstava poslodavca, iznosi 100% od osnova za naknadu zarade.

Osiguraniku, koji u momentu nastupanja privremene sprečenosti za rad nema prethodno osiguranje, pripada pravo na naknadu zarade iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja u visini minimalne zarade utvrđene za mesec za koji se naknada zarade isplaćuje.

Za druge kategorije osiguranika (preduzetnike, sveštenike i verske službenike – kao lica koja obavljaju samostalnu delatnost) naknadu zarade zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti obezbeđuje matična filijala, odnosno Republički fond od 31. dana sprečenosti za rad i za sve vreme trajanja privremene sprečenosti za rad osiguranika zbog povrede na radu.

U slučaju dužeg trajanja sprečenosti za rad prouzrokovane bolešću ili povredom, a najkasnije po isteku šest meseci neprekidne sprečenosti za rad, odnosno ako je osiguranik u poslednjih 18 meseci bio sprečen za rad dvanaest meseci sa prekidima, izabrani lekar, odnosno lekarska komisija, dužna je da osiguranika sa potrebnom medicinskom dokumentacijom uputi na invalidsku komisiju radi utvrđivanja gubitka radne sposobnosti.

Prava po osnovu Zakona o radu

Zakonom o radu  je predviđeno da zaposleni ima pravo na bezbednost i zaštitu života i zdravlja na radu, u skladu sa Zakonom.
Zakonom su predviđene obaveze, kako za zaposlenog tako i za poslodavca.

Obaveze zaposlenog

Zaposleni je obavezan da poštuje propise o bezbednosti i zaštiti života i zdravlja na radu kako ne bi ugrozio svoju bezbednost i zdravlje, kao i bezbednost i zdravlje zaposlenih i drugih lica. Istovremeno, zaposleni je obavezan da obavesti o svakoj vrsti potencijalne opasnosti koja bi mogla da utiče na bezbednost i zdravlje na radu.

Prava zaposlenih

  • na poslovima na kojima postoji povećana opasnost od povređivanja, profesionalnih ili drugih oboljenja može da radi samo onaj zaposleni koji, pored posebnih uslova utvrđenih opštim aktom poslodavca treba da ispunjava i uslove za rad u pogledu svog zdravstvenog stanja, psihofizičkih sposobnosti i doba života
  • pravo na naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada zbog privremene sprečenosti za rad do 30 dana u visini 100% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad, s tim da ona ne može biti niža od minimalne zarade utvrđene u skladu sa zakonom, ako zakonom nije drukčije određeno
  • pravo na naknadu štete zbog povreda na radu – Poslodavac je obavezan da zaposlenom, u skladu sa opštim aktom isplati naknadu štete zbog povrede na radu.

Poslodavac nije odgovoran u slučaju nastanka povreda na radu zbog neuobičajenih i nepredvidivih okolnosti koje su izvan njegove kontrole ili zbog izuzetnih događaja čije se posledice i pored njegovog nastojanja nisu mogle izbeći.